Zaključak je to iznesen u novom izvješću koje su ovog tjedna na zajedničkoj mrežnoj stranici objavile udruge za zaštitu okoliša CEE Bankwatch Network i Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA).
Države Europske unije i dalje su glavni kupci izvezene električne energije koja je proizvedena u termoelektranama na zapadnom Balkanu no ona predstavlja svega 0,3 posto ukupne potrošnje struje čija proizvodnja istodobno predstavlja izvor gotovo polovice onečišćenja zraka na europskom kontinentu.
Od toga je, prema izračunima analitičara ovih organizacija, na tlu EU-a u prethodne tri godine od posljedica onečišćenja zraka iz termoelektrana umrlo 10.800 osoba dok ih je na zapadnom Balkanu umrlo 6500.
Samo 2020. termoelektrane na ugljen u BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu emitirale su dva i pol puta više sumpornog dioksida (SO2) nego sve druge takve elektrane koje još djeluju na području EU-a.
Istodobno su u zrak ispustile 1,6 puta više čestica prašine nego što je to bilo predviđeno nacionalnim planovima za smanjenje štetnih emisija (NERP) za razdoblje od 2018. do 2020.
Ukupni trogodišnji troškovi koje pogođene države imaju zbog onečišćenja zraka procijenjeni su na 25,3 do čak 51,8 milijardi eura.
Termoelektrane na ugljen na zapadnom Balkanu samo su u 2020. prouzročile dodatne troškove za liječenja te za sustave zdravstvene skrbi i smanjili gospodarske učinke u ukupnom iznosu koji je iznosio najmanje šest milijardi eura a potencijalno i do 12 milijardi.
Sve države zapadnog Balkana prekršile su predviđanja u nacionalnim planovima za smanjenje štetnih emisija pa je tajništvo Energetske zajednice koja okuplja države EU i balkanske regije pokrenulo pravne sporove.
Najveća kršenja zabilježena su u Srbiji čije su termoelektrane u 2020. emitirale više od od 333 tone SO2 što je premašilo količinu koju je ispustila čak 221 termoelektrana koja još radi na teritoriju EU-a.
Najveći pojedinačni zagađivač sumpornim dioksidom je termoelekrana u Ugljeviku u sjevernoj Bosni koja je prošle godine emitirala više od 107 tona te štetne tvari.
U analizi je istaknuta činjenica kako EU zbog geografske povezanosti sa zapadnim Balkanom svoju okolišnu politiku mora odlučnije primijeniti i u toj regiji što znači inzistiranje na primjeni novih tehnologija te na postupnom zatvaranju termoelekrana na ugljen kako bi se struja što prije proizvodila iz obnovljivih izvora.
Upozorenja o nužnosti odlučnijeg pristupa EU problemu onečišćenja zraka na zapadnom Balkanu uslijedila su u trenutku dok se u državama te regije poput BiH razmatraju mogućnosti gradnje novih termoelektrana na ugljen.
Elektroprivreda BiH tako uz potporu vlade Federacije BiH, unatoč protivljenju struktura EU, planira gradnju novog bloka termoelektrane u Tuzli koji bi se mogao temeljiti na kineskoj tehnologiji.
Kineskom tehnologijom opremljena je i termoelektrana kod Doboja izgrađena 2016. koja struju proizvodi eksploatacijom lignita i sada predstavlja najvećeg onečišćivača prašinom u tom dijelu BiH.