Hrvatska iz europskog megafonda od 800 milijardi eura ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova.
Za klimatske ciljeve planira izdvojiti 40,3 posto, a za digitalnu transformaciju 20,4 posto novca. Velik dio ide na saniranje šteta od potresa koji su u ožujku i prosincu prošle godine pogodili glavni grad Zagreb i regiju Baniju.
To je sjajan, vrlo ambiciozan plan, rekla je von der Leyen u sklopu posjete Zagrebu. "Slijedi odobrenje Vijeća EU-a, a potom kreće pravi posao - provedba, provedba i provedba", dodala je.
Hrvatski premijer Andrej Plenković zahvalio je EK-u na solidarnosti i istaknuo da je EU i u pandemiji i u potresu pokazala svoju dodanu vrijednost.
"Danas, više nego ikad vidimo što znači biti članica EU-a jer smo združenim snagama jači", izjavio je Plenković.
Dvoje dužnosnika se nakon zajedničke konferencije za novinare uputilo u zagrebačku katedralu teško stradalu u potresu te u tvrtku Rimac Automobili koja proizvodi električna vozila.
Uz provedbu nacionalnog plana reformi i investicija, cilj Hrvatske, najmlađe članice EU-a, je do 2022. ući u šengenski prostor, a 2023. u eurozonu.
Von der Leyen je rekla da je zemlja na dobrom putu da 2023. uđe u monetarnu uniju 19 članica EU-a. "Ako ove i iduće godine nastavi kao dosad, mislim da su izgledi za 2023. pozitivni", rekla je šefica izvršnog tijela EU-a.
Vezano za europsku zonu slobodnog kretanja ljudi i roba, dodala je da, nakon pozitivne ocjene EK-a, sada treba uvjeriti Europsko vijeće da Hrvatsku primi u to područje koje obuhvaća 26 europskih zemalja. EK je ocijenila da Hrvatska, Rumunjska i Bugarska ispunjavaju tehničke uvjete, ali konačnu političku odluku donose države članice.
Plenković je rekao da Zagreb "u dobroj vjeri" čeka tu odluku Vijeća EU-a, a što se tiče eurozone drži da je Hrvatska "na dobrome putu da početkom 2023. eurima platimo kavu u Zagrebu".
Dvoje dužnosnika apeliralo je na građane koji to dosad nisu učinili da se cijepe protiv covida-19. "Cijepljenje čuva živote. Želimo li sačuvati sebe i svoje bližnje od novih varijanti koronavirusa, jedini put je cijepljenje", rekla je von der Leyen.
Upitan o planu da nastavak potpore gospodarstvenicima uvjetuje cijepljenjem, Plenković je kazao da vlada želi nagraditi one koji vode računa o sebi i drugima i potaknuti one kojima treba dodatno ohrabrenje.
"Na nama je da uvjerimo većinu građana da naprave doprinos koji je bitan za gospodarstvo, financije i društvo", istaknuo je premijer.
NPOO bi trebao povećati BDP i stvoriti tisuće novih radnh mjesta
Nakon pozitivne ocjene EK je hrvatski NPOO uputila na usvajanje Vijeću EU-a, koje bi to trebalo učiniti u roku od četiri tjedna. S obzirom na to da je u kolovozu ljetna stanka, postoji mogućnost da hrvatski plan bude odobren do kraja ovoga mjeseca.
Nakon što Vijeće usvoji plan, Hrvatska, poput drugih članica, treba s EK-om potpisati ugovor o financiranju što se može dovršiti u nekoliko dana. Po potpisivanju ugovora EK će isplatiti predujam od 13 posto ukupne alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.
Prema procjenama EK-a, NPOO bi mogao povećati hrvatski BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. godine.
Daleko najveća komponenta iz plana je gospodarstvo za što je namijenjeno oko 3,4 milijarde eura. Ta će se sredstva koristiti za jačanje gospodarskog razvoja poticanjem privatnih ulaganja i kroz pomoć u zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Drugi najveći dio je obrazovanje, znanost i istraživanje na koju otpada oko milijardu eura.
Zdravstvo će dobiti 340 milijuna, tržište rada 280 milijuna eura, a za obnovu zgrada nakon potresa i povećanje njihove energetske učinkovitosti predviđeno je 789 milijuna eura.
U hrvatskom nacionalnom planu predviđene su velike reforme javne uprave, poslovnog okruženja, obrazovanja, pravosudnog sustava, socijalne skrbi.
"Jako mi se sviđa uravnoteženost između ulaganja i reformi, jedan dobar miks reformi u javnoj upravi, gospodarstvu, tržišta rada, zdravstva", rekla je von der Leyen.
U Europskoj komisiji su ranije odbacili kritike koje se mogle čuti u hrvatskoj javnosti, ponajviše od poduzetnika, da je premalo sredstava namijenjeno za privatni sektor i investicije, a previše za infrastrukturu i u javni sektor.
U izvršnom tijelu EU-a kažu da će dobar dio sredstava završiti u privatnim poduzećima jer će upravo ona sudjelovati u provedbi investicija i reformi na temelju javnih poziva.
Dio koji će izravno ići malim i srednjim poduzećima prema hrvatskom nacionalnom planu iznosi nešto ispod 10 posto ukupnih sredstava, a slično je i u svim drugim nacionalnim planovima država članica, rekli su u EK-u.