Za razvoj održivog gospodarstva na europskim obalama i očuvanje ribarskih zajednica u proračuna europarlamentarci su odobrili 6,1 milijarda eura iuz proračuna EU-a za razdoblje 2021.- 2027..
Cilj Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) je potaknuti države članice EU-a na stvaranje konkurentnijeg ribolovnog sektora i akvakulture te na razvoj održivog plavog gospodarstva, a jedan od prioriteta je zaštita i obnova morske bioraznolikosti, navodi se u priopćenju EP-a.
Za upravljanje ribarskim flotama i flotama akvakulture iz fonda je namijenjeno 5,3 milijarde eura, a ostatkom sredstava financirat će se znanstveno savjetovanje, kontrole i provjere, tržišni podaci te pomorski nadzor i sigurnost.
EMFAF će osigurati naknadu ribarima čije su aktivnosti trajno ili privremeno obustavljene zbog pandemije bolesti covid-19.
Mladim ribarima (mlađima od 40 godina) koji prvi put registriraju plovilo u ribarskoj floti također će se dodijeliti određena sredstva.
Zemlje EU-a s najudaljenijim regijama moraju razraditi akcijski plan za osiguranje potpune potpore tim ribarskim zajednicama koje su često najranjivije, stoji u priopćenju.
Uzimajući u obzir ciljeve Zelenog plana, eurozastupnici su se složili da je 30 posto sredstava fonda potrebno namijeniti za zaštitu okoliša i ostvarenje ciljeva borbe protiv klimatskih promjena.
Fond će pridonijeti čistim i zdravim morima i oceanima pružanjem potpore za prikupljanje izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada.
EMFAF je usklađen sa zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP) a glavni ciljevi te politike su očuvanje ribljih stokova, zaštita morskog okoliša, osiguranje ekonomske održivosti europskih flota, opskrba potrošača kvalitetnom hranom te uravnoteženo iskorištavanje živih vodenih resursa.
U ožujku ove godine, Parlament je usvojio svoje pregovaračko stajalište o novom sustavu nadzora u ribarstvu koje podrazumijeva i uvođenje obveznog videonadzora za minimalni postotak ribarskih plovila.
Zastupnici se zalažu i za nove mjere za gubitak ribolovnog alata i bolje praćenje cijelog prehrambenog lanca, uključujući prerađene i uvezene proizvode, podsjeća EP.
Središnji cilj Zelenog plana je da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralna, a ključni koraci u realizaciji plana su smanjenje neto emisija stakleničkih plinova, ulaganje u zelene tehnologije te zaštita okoliša..
Plastični otpad sve više zagađuje oceane. Prema jednoj procjeni, do 2050. po masi u oceanima moglo bi biti više plastike nego riba, priopćio je EP
Plastika je jedno od sedam područja koje Europska komisija smatra ključnima za postizanje kružnog gospodarstva u EU-u do 2050. Cilj je Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu postupno ukidanje upotrebe mikroplastike, navodi se u priopćenju.
Kružno gospodarstvo (cirkularna ekonomija) predstavlja model proizvodnje i potrošnje kojim se potiče dijeljenje, posudba, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklaža proizvoda i materijala u svrhu postizanja dodatne vrijednosti proizvoda.
Takav koncept pozitivno utječe na smanjenje količine otpada, a time i na zelenu tranziciju.