Mađarska će zakonom "ozbiljno i namjerno ograničiti prava i slobode pripadnika zajednice LGBTIQ, kao i prava djece", navodi se u rezoluciji.
Europski parlament "najoštrije osuđuje Zakon koji je donio mađarski parlament, a koji predstavlja jasno kršenje vrijednosti, načela i prava EU-a", poručuju europarlamentarci.
Rezoluciju, koja je usvojena s 459 glasova, predložili su Europska pučka stranka (EPP), Socijalisti i demokrati (S&D), liberalni klub Obnovimo Europu, Zeleni i Ujedinjena Europska ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL). Protiv je bilo 147 zastupnika, a 58 je bilo suzdržanih.
Za rezoluciju su glasali SDP-ovi zastupnici i zastupnik IDS-a Valter Flego. Protiv su bili Mislav Kolakušić i zastupnik Hrvatskih suverenista Ladislav Ilčić, dok su suzdržani bili zastupnici HDZ-a i Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).
Mađarskim se zakonom zabranjuje „prikazivanje i promicanje rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti” mlađima od 18 godina u školama, na televiziji te prilikom oglašavanja.
Kršenje prava LGBT osoba "dio je šire političke agende koja vodi do rušenja demokracije i vladavine prava", stoji u rezoluciji kojom zastupnici pozivaju Komisiju na djelovanje zbog mađarskog zakona.
Ovaj zakon "nije izolirani incident, nego 'predstavlja još jedan namjerni i unaprijed pripremljeni primjer postupnog ukidanja temeljnih prava u Mađarskoj” u kojoj su LGBTIQ fobija i dezinformacijske kampanje sponzorirane od strane države postali alati za političku cenzuru.
Ta kršenja ljudskih prava dio su šireg političkog programa za rušenje demokracije i vladavine prava, uključujući slobodu medija, te bi se trebala smatrati sustavnim kršenjem vrijednosti EU-a", navodi Europski parlament.
"Zabrinjavajući događaji" u Hrvatskoj
Usvojeni su i amandmani GUE/NGL-a i Zelenih u u kojima se spominju Hrvatska, Litva i Latvija. Osobito u Litvi i Latviji se zloupotrebljava zakon o informacijama dostupnim maloljetnicima "kako bi se cenzurirali sadržaji i materijali povezani s temama LGBTI", stoji u rezoluciji.
Potom se u idućem amandmanu dodaje "i da su slični zabrinjavajući događaji uočeni u Hrvatskoj, a posebno najavljeni prijedlog konzervativne stranke MOST o uvrštavanju 'zabrane izloženosti djece LGBT propagandi' u zakone o kojima se raspravlja u Hrvatskom saboru te napade na pripadnike zajednice LGBTI 3. srpnja 2021., na dan 20. Povorke ponosa u Zagrebu".
Nadalje se navodi da su predsjednik i potpredsjednik MOST-a "najavili tužbe protiv LGBTI organizacija koje su tu stranku optužile za širenje netolerancije i homofobije te poticanje podjele i mržnje".
Usvajanje tog amandmana podržala su 364 zastupnika, 306 ih je bilo protiv, a 14 suzdržano. Protiv su velikom većinom bili klubovi desnog centra i desni (Europska pučka stranka, Europski konzervativci i reformisti, Identitet i demokracija), dok su ga podržali socijaldemokrati, liberali, zeleni i krajnja ljevica.
Hrvatski su zastupnici bili podijeljeni. Za amandman su glasali svi zastupnici SDP-a, dok su protiv bili svi zastupnici HDZ-a, Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista (ECR) i neovisni zastupnik Mislav Kolakušić. Suzdržan je bio Ivan Vilibor Sinčić.
Zastupnik MOST-a Nikola Grmoja najavio je da će izraditi "antipedofilski paket", u kojemu bi jedan dio zakona predviđao zabranu "LGBTQ propagande" djeci. Nekoliko dana nakon toga održana je Povorka ponosa, pri čemu je fizički napadnuto nekoliko sudionika.
Organizator događaja Zagreb Pride priopćenjem je optužio Grmoju i predsjednika MOST-a Božu Petrova da su njihove izjave "doprinijele" napadima. Zbog toga su Petrov i Grmoja najavili tužbu protiv Zagreb Pridea optuživši aktiviste za pokušaj cenzure, dok su podnijeli i kaznenu prijavu zbog prijetnji smrću koje su primili nakon izjava.
Picula: Ovo je pitanje identiteta EU-a
Zastupnik SDP-a Tonino Picula kazao je za Hinu da je tema rezolucije "pitanje identiteta Europske unije"
"Jedan dio Unije ne prihvaća temeljna prava i slobode, a drugi želi zadržati EU kao prostor zajedničkih prava i sloboda, a ne kao što bi htjeli Orban i slični, pretvoriti ga u prostor uskrate prava i sloboda", kazao je Picula.
Smatra da Orban tim zakonom želi ojačati svoju poziciju u Mađarskoj pred izbore na proljeće 2022. te da se želi afirmirati kao ključni čovjek mogućeg novog širokog saveza desnih stranaka u Europskoj uniji.
Srušen prijedlog konzervativaca i Fidesza
Europska konzervativna stranka (ECR) i zastupnici Fidesza, vladajuće stranke u Mađarskoj, predložili su alternativnu rezoluciju kojom ističu da se zakon "odnosi na zaštitu maloljetnika i pravo roditelja da odlučuju o spolnom odgoju svoje djece, kao i na regulaciju sadržaja namijenjenog maloljetnicima".
Navodi se da su po Ugovorima EU-a države "u potpunosti odgovorne za upravljanje svojim obrazovnim sustavima" te da zakon "ne utječe na odrasle ili to kako se pojedine osobe izražavaju".
Također se ističe da je spolni odgoj "snažno povezan" s vjerskim i ideološkim uvjerenjima zbog čega se ne bi "trebao odvijati protiv volje roditelja".
Taj je prijedlog rezolucije podržao zastupnik Hrvatskih suverenista i ECR-a Ladislav Ilčić koji je dan ranije kazao za Hinu da europarlamentarci „rade jedan neprihvatljiv pritisak u suradnji s nevladinim organizacijama kojim žele svoju ideologiju nametnuti Mađarskoj i mađarskom društvu“.
„Mađarski narod je demokratski na izborima izabrao zastupnike za svoj parlament koji odlučuje o njihovoj sudbini i o toj sudbini ne mogu odlučivati zastupnici crvenih, zelenih ili liberala iz Europskog parlamenta iz nekih drugih država“, kazao je.
Zastupnici HDZ-a su Hini odluku da pri glasanju o rezoluciji o mađarskim zakonu ostanu suzdržani obrazložili činjenicom da je sporno pitanje po ugovoru o funkcioniranje EU-a nadležnosti Mađarske.
"Razumijemo zabrinutost oko pojedinih elemenata mađarskih zakonodavnih izmjena. Rezolucija, nažalost, ulazi u isključivu nadležnost država članica, prije svega u dijelu u kojem je člankom 165. Ugovora o funkcioniranje Europske unije izričito propisano da Unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj".
"Prema europskom pravu, odgovornost i kršenje Ugovora utvrđuju Europska komisija i Sud na temelju objektivne ocjene pravnih činjenica, a ne Europski parlament na temelju svog političkog suda", kažu HDZ-ovi europarlamentarci.
Također, napominju da je razdoblju krize uzrokovane pandemijom covida "potpuno kontraproduktivno uvjetovati ovo pitanje s odobrenjem nacionalnog plana za oporavak i otpornost, investicijama o kojima ovise sudbine mađarskih radnika, poduzetnika i građana".