Komisija prilikom posjetu Hrvatskoj u studenom 2020. „ponovno potvrdila da su ispunjeni potrebni uvjeti za primjenu schengenske pravne stečevine“, stoji u rezoluciji Europskog parlamenta, za koju je glasalo 505 zastupnika, dok ih je protiv bilo 134, a 54 suzdržano.
Za rezoluciju su glasali svi hrvatski zastupnici, osim zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i neovisnog Mislava Kolakušića koji su bili protiv.
Parlament također poziva Hrvatsku da "ukloni utvrđene nedostatke, osobito u pogledu osposobljavanja osoblja, broja osoblja i kapaciteta za zaštitu kopnene granice" i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava nakon opetovanih izvješća nevladinih organizacija i medija o zlostavljanju, nasilju i prisilnim udaljenjima od strane graničnih službenika“.
U tom kontekstu "pozdravlja uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje djelovanja policijskih službenika prema nezakonitim migrantima i podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu“.
Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine, izjavio je krajem svibnja hrvatski premijer Andrej Plenković.
Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunile kriterije za ulazak u Schengenski prostor, dok je početkom lipnja pozvala zemlje EU-a da prime Hrvatsku u Schengenski prostor.
Članica Schengena sve su zemlje EU-a osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, ali i četiri zemlje koje nisu u EU-u – Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Nasilje nad migrantima
U rezoluciji se navodi „da se i dalje prijavljuju navodi o nasilju nad migrantima, uključujući nad migrantima, uključujući one koji traže međunarodnu zaštitu, i prisilnim udaljenjima na vanjskim granicama EU-a“, pri čemu nije imenovana niti jedna država članica.
U tom se kontekstu ističe da EU nema razvijen mehanizam za „praćenje temeljnih prava na svojim vanjskim granicama“ što bi trebalo promijeniti.
Parlament je „duboko zabrinut zbog neprestanih i ozbiljnih izvješća o nasilju i prisilnim udaljenjima na vanjskoj granici, uključujući iz jedne države članice u drugu i zatim u treću zemlju“.
Ističe se da su zemlje „obvezne spriječiti neovlašten prelazak granica“, ali da se time ne smiju dovesti u pitanje prava osoba koje žele aplicirati za azil.
Parlament je pozvao države članice da sprovede preporuke Vijeća i Frontexa koje se tiču poštivanja „temeljnih prava u aktivnostima upravljanja granicama“ te da provode učinkovite istrage o optužbama za zlostavljanje migranata na granicama.
Europarlamentarci kritizirali su i Frontex, agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu.
Izražena je „duboka zabrinutost zbog opetovanih optužbi u vezi sa sudjelovanjem Frontexa u prisilnim udaljenjima i prijava za potencijalno kršenje temeljnih prava“. Zbog toga se zahtijeva jačanje parlamentarnog i javnog nadzora nad Frontexom.
Slom Schengena u pandemiji
Zbog pandemije Schengen kao prostor slobodnog kretanja ne funkcionira. Europarlamentarci navode da je „pandemija bolesti COVID-19 dodatno dovela u pitanje samu ideju schengenske suradnje, odnosno osiguravanje nepostojanja nadzora unutarnjih granica i jamčenje slobode kretanja“
Iako Europski parlament „u potpunosti podržava javnozdravstvene mjere koje su uvedene radi ograničavanja širenja bolesti COVID-19“, ističe se da bi „mjere za suzbijanje pandemije i ograničavanje temeljnih prava i sloboda uvijek trebale poštovati slovo i duh zakona.
Zastupnici su, budući da Zakonik o schengenskim granicama ne predviđa uvođenje graničnih barijera zbog javnozdravstvenih razloga, zatražili promjenu kako bi postojala jasna pravila o „izvanrednim stanjima u područjima javnog zdravlja“.