Komisija je ipak priznala da se novi mehanizam koji povezuje isplatu europskog novca s poštivanjem vladavine prava ne može primijeniti u tom slučaju, što traže eurozastupnici i Švedska.
Mađarska mora odgovoriti na pismo Komisije u kojem se iznose pravne primjedbe na zakon koji smatra "diskriminatornim" i protivnim europskim vrijednostima.
"Čekamo odgovor mađarskih vlasti... najbolji bi bio da taj zakon neće stupiti na snagu, to bih najviše željela", rekla je potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova.
Upozorila je da u protivnom Komisija neće oklijevati pokrenuti iduću fazu postupka koja može dovesti do Suda EU-a i financijskih sankcija.
Na pitanje novinara je li moguće aktiviranje novog mehanizma za zaštitu vladavine prava, usvojenog 2020., Jourova je jasno kazala da nije.
Mehanizam se ne primjenjuje dok Sud EU-a ne donese odluku o njegovoj valjanosti nakon tužbi Budimpešte i Varšave.
Mađarski zakon, koji bi trebao stupiti na snagu u srpnju, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je sramotnim, a kritizirala ga je i većina država članica na zadnjem samitu EU-a.
Zakon zabranjuje "prikazivanje i promicanje rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti mlađima od 18 godina".
Više od pola država članica EU-a, uključujući četiri najveće (Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska), potpisalo je zajedničku deklaraciju kojom se izražava "velika zabrinutost" zbog mađarskog zakona i poziva Komisiju da djeluje. Hrvatska nije među njima.
Mađarska vlada ističe da se zakonom "štite prava djece" i da nije diskriminatoran.