U 2020. godini hrvatsko je gospodarstvo palo 8,0 posto, objavila je Svjetska banka u najnovijim prognozama za svjetsko gospodarstvo, ublaživši procjenu iz siječnja za 0,6 postotnih bodova.
Ove bi godine hrvatski BDP trebao porasti 5,5 posto, čime je SB podigao siječanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.
Procjena rasta u 2022. godini podignuta je za dva postotna boda, na 6,2 posto, što bi značilo da bi gospodarstvo trebalo dosegnuti pretpandemijsku razinu i prije kraja 2022.
U 2023. godini rast bi po njihovoj procjeni trebao usporiti na 5,7 posto.
U srednjoj Europi aktivnosti bi trebale porasti 4,6 posto i u 2021. i u 2022. godini, poduprte oporavkom trgovine. Iznimne mjere potpore trebale bi ostati na snazi do kraja godine, a značajna potpora iz EU-a za države-članice trebala bi nadoknaditi slabija ulaganja, napominju u SB-u.
Veza s eurozonom
U široj regiji Europe i središnje Azije aktivnosti bi ove godine trebale porasti 3,9 posto, snažnije no što je SB prognozirao u siječnju, zahvaljujući stabilnijoj vanjskoj potražnji i višim cijenama industrijskih sirovina, te poboljšanju situacije u eurozoni.
Prognoza je uvjetovana bržim tempom procjepljivanja građana protiv covida 19 u najvećim gospodarstvima u skupini u drugoj polovini godine, napominje SB.
U 2022. rast bi se trebao zadržati na ovogodišnjoj razini, ali BDP po stanovniku bit će 5,3 posto ispod razine koja se očekivala prije pandemije, procjenjuju u Svjetskoj banci.
Izgledi za regiju Europe i središnje Azije i dalje su "izazovni" zbog pogoršanja situacije s pandemijom u posljednje vrijeme, strože makroekonomske politike i povišene razine poltičke neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija, upozoravaju.
Napominju da bi rast mogao biti slabiji no što trenutno prognoziraju bude li pandemija trajala dulje no što se očekuje, a među faktorima rizika izdvajaju i strože uvjete vanjskog financiranja.
Naglašavaju i da pretežu rizici slabijeg rasta zbog neujednačene distribucije cjepiva, dodajući i da bi pandemija bi mogla dodatno zakočiti ionako usporena ulaganja u ljudski i fizički kapital.
Veliki nose oporavak
Svjetsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 5,6 posto, procjenjuje SB, povisivši siječanjsku procjenu za 1,5 postotnih bodova.
Iako će ovogodišnji rast označiti najsnažniji oporavak od recesije u 80 godina, BDP će na kraju godine biti dva posto slabiji nego u pretpandemijskim projekcijama, ističu u SB-u.
U 2022. rast bi trebao usporiti na 4,3 posto, čime je banka povisila siječanjsku procjenu za pola postotnog boda.
Glavni nositelji ovogodišnjeg oporavka bit će velika gospodarstva, ističe SB, procjenjujući da će u SAD-u aktivnosti ove godine porasti 6,8 posto zahvaljujući opsežnoj fiskalnoj potpori i ublažavanju pandemijskih ograničenja.
Među gospodarstvima u nastajanju SB izdvaja Kinu čije bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 8,5 posto zahvaljujući oslobađanju suspregnute potražnje.
Rast se stabilizira i u drugim velikim gospodarstvima, ali u nešto manjoj mjeri, pa će aktivnosti u eurozoni ove godine porasti 4,2 posto, te blago ubrzati u 2022., na 4,4 posto. To je za 0,6 odnosno 0,4 postotna boda snažnije no što je SB prognozirao u siječnju.
U 2023. rast bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebao usporiti na 2,6 posto.
Siromašni sporo procjepljuju
Skupina gospodarstava s niskim dohotkom bilježit će pak najslabiji rast u proteklih 20 godina, kada se izuzme 2020. godine, dijelom zbog jako sporog procjepljivanja protiv covida 19.
Gospodarstva bi u toj skupini ove godine trebala u prosjeku rasti 2,9 posto, a u 2022. rast bi trebao snažno ubrzati, uz procijenjenu gotovo dvostruko višu stopu nego u ovoj godini.
U 2022. BDP će biti oko 4,9 posto niži nego u pretpandemijskim projekcijama, dodaje SB.
"Unatoč dobrodošlim znakovima globalnog oporavka, pandemija i dalje donosi siromaštvo i nejednakost ljudima u zemljama u razvoju širom svijeta", upozorava predsjednik SB-a David Malpass.
"Ključni su koordinirani napori na globalnoj razini da bi se ubrzala distribucija cjepiva i olakšala otplata duga, posebno zemljama s niskim dohotkom", dodaje Malpass.
"Paralelno stišavanju zdravstvene krize vlade se moraju uhvatiti u koštac s trajnim posljedicama pandemije i poduzeti mjere kako bi potaknule zeleni, otporni i inkluzivni rast i istodobno očuvale makroekonomsku stabilnost", zaključuje čelnik Svjetske banke.