Predstavnici Europske agencije za okoliš (EEA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) složili su se da onečišćenje okoliša, posebice zraka, ozbiljno ugrožava zdravlje populacije diljem Europe i svijeta i da predstavlja glavnu opasnost za širenje različitih bolesti.
Niska kvaliteta zraka može biti uzrok respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te nastanka kancerogenih stanica, a narušava i psihičko zdravlje ljudi.
Elementarne nepogode kao što su toplinski valovi, poplave i požari uzrokovane klimatskim promjenama također nerijetko dovode do ugrožavanja života.
Izvršni direktor EEA-e Hans Bruyninckx naglasio je da je “zagađenje okoliša uzrok mentalnih i tjelesnih bolesti, kao i preranih smrti, posebice kod djece, starijih ljudi i osoba koje se nose sa zdravstvenim tegobama”.
Direktor WHO-a za Europu Hans Kluge napomenuo je da “rizici za zdravlje iz okoliša u Europi uzrokuju 1,4 milijuna smrti godišnje” i da se “većina tih smrti mogla spriječiti” s obzirom na to da je onečišćenje okoliša u velikoj mjeri posljedica djelovanja čovjeka.
Sudionici su istaknuli da se zajednice koje se nalaze u socijalno nepovoljnom položaju, kao što su umirovljenici, djeca i siromašni stanovnici, prije će osjetiti posljedice onečišćenja nego oni koji su na društveno stabilnom položaju.
Izvršna direktorica Saveza za zdravlje i okoliš (HEAL) Génon K. Jensen poručila je da postoje tri glavna načina za postizanje napretka u borbi protiv zagađenja i klimatskih promjena.
“Države članice EU-a moraju ispuniti standarde kvalitete zraka u skladu sa smjernicama WHO-a. (…) Nužna je potpuna implementacija strategije o kemikalijama za netoksični okoliš. (...) I treće, moramo smanjiti upotrebu fosilnih goriva”, izjavila je Jensen.
S njome se složio Marius Vaščega, šef kabineta europskog povjerenika za okoliš, oceane i ribarstvo, koji je objasnio da je jedan od glavnih koraka u borbi protiv zagađenosti nedavno usvojen akcijski plan “Prema nultom onečišćenju zraka, vode i tla”.
“Jedan od temeljnih ciljeva akcijskog plana jest da se do 2050. godine zagađenje zraka smanji do te mjere da više ne bude štetan za zdravlje”, rekao je Vaščega.
Cilj europskog Zelenog plana je da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050. smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša.
Pošto je zdravo i čisto okruženje preduvjet za očuvanje ljudskog zdravlja i stabilnost ekosustava, a ekološka svijest građana još uvijek nije na očekivanoj razini, Europska unija je organizirala Zeleni tjedan, najveće godišnje događanje na području zelenih politika.
Održava se virtualno od 31. svibnja do 4. lipnja. Građani tako imaju priliku sudjelovati u raspravama i razgovorima o okolišu i zdravlju, bioraznolikosti i ekosistemima, proizvodnji i konzumaciji i smjernicama k postizanju zelenih promjena na području i izvan EU-a.