Kako se navodi u priopćenju AZTN-a od srijede, izmjene i dopune tog zakona donesene su kako bi Hrvatska uskladila nacionalno zakonodavstvo s novom EU direktivom o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Također, navode, kao rezultat više od 10 godina primjene važećeg Zakona u praksi bilo je potrebno i dodatno uređenje nekih odredbi koje nije značajno, ali je poboljšan izričaj tih odredbi kako ne bi bilo dvojbi u njihovom tumačenju.
Prema izmjenama i dopunama tog zakona, AZTN će se upisati u sudski registar kao javna ustanova, a sukladno fiskalnim mogućnostima državnog proračuna, osiguravaju mu se dostatna financijska sredstva za učinkovito obavljanje njegovih ovlasti, odnosno za osiguranje svih potrebnih resursa za provedbu Zakona, a riječ je o ljudskim resursima - kvalificiranim zaposlenicima, tehnološkim i tehničkim resursima, navodi se, između ostalog, u priopćenju.
Zakonom se također definiraju pojmovi koji se često koriste, primjerice: „kartel“, „tajni kartel”, „pokajnički program“, „izjava poduzetnika pokajnika“, „tijelo podnositelj zahtjeva”, „tijelo primatelj zahtjeva”, a posebno se u definiciji poduzetnika uređuje kako se poduzetnikom smatra i udruženje poduzetnika te se uređuje pojam „poduzetnici u postupcima ocjene koncentracija“.
Nadalje, AZTN-u je Zakonom omogućeno da i u rješenju kojim se utvrđuje zabranjeni sporazum kao mjeru za otklanjanje štetnih učinaka zabranjenog sporazuma može poduzetniku odrediti mjeru praćenja poslovanja i/ili strukturnu mjeru, koje su proporcionalne počinjenoj povredi i neophodne da bi se ta povreda uspješno otklonila, kaže se dalje.
Zakonom je određeno i da privremena mjera AZTN-a u pravilu ne može biti dulja od 12 mjeseci te da će AZTN u slučaju izricanja privremene mjere radi narušavanja tržišnog natjecanja obavijestiti Europsku mrežu za tržišno natjecanje.
Zakonom se uvode i novi pravni instituti, poput primjerice: „Obvezni razgovori“, „Dnevne novčane kazne“, „Jedinstveni instrument“, „Nagodbe u postupcima utvrđivanja kartela“, a dodatno se razrađuje pravni institut „Uvid u izjave pokajnika i prijedloge za nagodbu“. Također, posebno se propisuje izricanje novčane kazne u slučaju kada je povredu počinilo udruženje poduzetnika.
U priopćenju se tako navodi da uvođenjem pravnog instituta „Dnevne novčane kazne“ utvrđuju povrede Zakona za koje se može poduzetniku ili udruženju poduzetnika izreći dnevna novčana kazna, a propisani su i uvjeti i način izricanja takvih kazni. Riječ je o povredama zbog nepostupanja po zahtjevu AZTN-a, zbog neodazivanja na obvezne razgovore ili zbog ometanja provedbe nenajavljene pretrage, pojašnjavaju iz AZTN.
Također, dnevne novčane kazne mogu se izreći i zbog nepostupanja po određenim rješenjima AZTN-a i to u dijelu naloga o izvršenju mjera. AZTN će izreći dnevnu novčanu kaznu kada ocijeni da je dnevna novčana kazna razmjerna težini i trajanju povrede, posljedicama te povrede za druge poduzetnike na tržištu i za potrošače, odnosno kada je riječ o kratkom trajanju povrede pa je stoga izricanje dnevne novčane kazne svrsishodno i ima odvraćajući učinak. U tom slučaju, dnevna novčana kazna zamjenjuje novčanu kaznu utvrđenu Zakonom za istu povredu, stoji u priopćenju.
Posebno se uređuje izricanje novčane kazne u slučaju kada je povredu počinilo udruženje poduzetnika. Ako AZTN utvrdi da udruženje poduzetnika nije solventno te ne može platiti dospjelu novčanu kaznu, udruženje poduzetnika dužno je od svojih članova zatražiti plaćanja i/ili dodatne uplate radi podmirenja novčane kazne, napominje se.
Uvođenjem pravnog instituta „Nagodbe u postupcima utvrđivanja kartela“, stranci u postupku će se omogućiti da prizna AZTN-u sudjelovanje u zabranjenom horizontalnom sporazumu – kartelu ili tajnom kartelu, što se smatra najtežom povredom u pravu tržišnog natjecanja, i to najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku te da podnese pisanu izjavu da odustaje od osporavanja rješenja AZTN-a u upravnom sporu.
Budući da stranka tim priznanjem u ranoj fazi postupka pridonosi ekonomičnosti postupka, zauzvrat AZTN joj pod uvjetom da prihvati prijedlog za nagodbu određuje nižu novčanu kaznu u rasponu od 10 do 20 posto u odnosu na kaznu koju bi AZTN stranci izrekao da nije podnijela prijedlog za nagodbu, pojašnjava se u priopćenju.
Također, uređeno je da će AZTN osloboditi od plaćanja novčane kazne onog sudionika zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) ili tajnog kartela koji prvi obavijesti AZTN o zabranjenom horizontalnom sporazumu (kartelu) ili tajnom kartelu i dostavi podatke, činjenice i dokaze koji AZTN-u omogućuju pokretanje postupka i provođenje ciljane nenajavljene pretrage povezane s tajnim kartelom, pod uvjetom da AZTN još ne raspolaže dostatnim dokazima za pokretanje postupka i provođenje nenajavljene pretrage ili još nije proveo takvu pretragu ili koji su, prema mišljenju AZTN-a dostatni kako bi mogao utvrditi povredu obuhvaćenu pokajničkim programom. Sve to pod uvjetom da AZTN još ne raspolaže dostatnim dokazima kojima bi se ta povreda mogla utvrditi i da nijedan drugi poduzetnik nije prethodno ispunio uvjete za odobrenje oslobođenja od plaćanja novčane kazne u vezi s tim tajnim kartelom.
Između ostaloga, posebno se uređuju uvjeti pod kojima se sadašnjim i bivšim direktorima, rukovoditeljima i drugim zaposlenicima poduzetnika koji su AZTN-u podnijeli prijavu za oslobođenje od novčane kazne u okviru pokajničkog programa neće izreći novčana kazna u upravnom postupku i sporu, a za te iste kategorije osoba i pod istim uvjetima Zakon propisuje da odluku o pokretanju kaznenog postupka protiv tih osoba donosi državni odvjetnik, sukladno propisima kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske.
Državni odvjetnik može odlučiti da neće pokrenuti kazneni postupak ili može predložiti nadležnom sudu ublažavanje sankcije koja bi se trebala izreći u kaznenom postupku, ako procijeni da doprinos osobe u otkrivanju kartela nadilazi interes kaznenog progona i/ili sankcioniranja tih osoba.
Među ostalim, kako se navodi u priopćenju, izmjenama i dopunama Zakona uređeno je da u postupku predlaganja predsjednika Vijeća i članova Vijeća, Vlada objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata kako bi njihov izbor bio transparentan. Odabranog kandidata s javnog poziva Vlada predlaže Hrvatskom saboru radi imenovanja na tu dužnost.