Jedan vodič posvećen je financiranju promidžbe na izborima za općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, a u drugi financiranju promidžbe na izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.
Političke stranke i liste grupe birača (neovisne liste) koje sudjeluju na izborima za predstavnička tijela, dužni su, najkasnije s danom podnošenja kandidacijske liste, a krajnji rok za to je ponoć, 29. travnja, otvoriti u banci poseban račun za financiranje promidžbe.
U svakoj jedinici u kojoj izlazi na izbore, stranka otvara po jedan poseban račun. Bude li sudjelovala u svih 576, jer u toliko se općina, gradova i županija, bira lokalna vlast, otvorit će ih isto toliko.
I stranke i neovisne liste promidžbu mogu financirati iz vlastitih sredstava i donacija. Vlastita sredstva političke stranke su sredstva koja uplati sa svog središnjeg na svoj posebni račun, a vlastita sredstva neovisne liste su osobna sredstva pojedinaca, kandidata na listi.
Za donacije iznad 5.000 kuna - ugovor
Novčane donacije mogu se prikupljati isključivo na poseban račun, najkasnije do završetka promidžbe, do ponoći, 14. svibnja.
Donatori su dužni primatelju dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom, proračunu jedinice samouprave ili zaposlenicima.
Za donacije iznad 5.000 kuna donator i primatelj zaključuju ugovor.
Fizičke osobe i obrti pojedinoj političkoj stranci i listi grupe birača, neovisno u koliko jedinica izlaze na izbore, mogu donirati najviše 30 tisuća kuna, a pravne 200 tisuća kuna.
Pojedincima, obrtima i tvrtkama protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom, odnosno lokalnom proračunu ili zaposlenicima zabranjeno je financirati izbornu promidžbu.
Propisni su i maksimalni iznosi troškova po listi, kreću se od 40 tisuća kuna za vijeća u općinama i gradovima koji imaju do 3. 000 stanovnika, do 800 tisuća kuna na izborima za Gradsku skupštinu Grada Zagreba.
Ista pravila i za izvršnu vlast
Neovisno o tome jesu li ih predložile stranke ili birači, najkasnije s danom podnošenja kandidature, poseban račun za financiranje promidžbe, koji glasi na njihovo ime i prezime, dužni su otvoriti kandidati za lokalnu izvršnu vlast.
Za doniranje - iznose, potvrde, zabrane, izvješća i rokove vrijede ista pravila kakva vrijede i kod izbora za predstavnička tijela.
Za istu jedinicu, isti su i maksimalni iznosi koje kandidati smiju potrošiti na promidžbu, u Zagrebu, primjerice, svaki od kandidata za gradonačelnika, a njih je više od 10, smije potrošiti do 800 tisuća kuna.
Kandidati za splitskog, riječkog, osječkog gradonačelnika smiju potrošiti najviše po 480 tisuća kuna, a do tog iznosa smiju trošiti i kandidati za gradonačelnike Vinkovaca, Samobora, Kaštela, Bjelovara, Dubrovnika, Šibenika, Varaždina, Siska, Karlovca, Pule, Slavonskog Broda, Velike Gorice i Zadra te kandidati za 20 župana.
Najmanje, 40 tisuća kuna, na promidžbu smiju potrošiti kandidati za načelnike i gradonačelnike u jedinicama do tri tisuće stanovnika.
Ne izaberu li se čelnici lokalne izvršne vlasti u prvom krugu, ukupan trošak promidžbe u drugom se krugu može povećati najviše za petinu, što u zagrebačkom slučaju znači najviše za 160 tisuća kuna.
Gradonačelnički kandidat za izbore dosad mogao potrošiti i do milijun
Iznosi koji se mogu potrošiti na ovogodišnjim lokalnim izborima, manji su od onih prije četiri godine, tada su, primjerice kandidati za zagrebačkog gradonačelnika mogli potrošiti po milijun kuna, 200 tisuća kuna više nego ove godine, a kandidati za gradonačelnike većih gradova po 600 tisuća kuna, što je 120 tisuća više, nego sada.
Sudionici lokalnih izbora, bilo za predstavničku ili izvršnu vlast, u dva navrata trebaju DIP-u dostaviti izviješća o financiranju izborne promidžbe, prvi put sedam dana prije izbora, tj. zaključno sa 8. svibnja, a drugi put 30 dana nakon održanih izbora, tj. zaključno s 15. lipnja.
Izvješća dostavljaju unosom u DIP-ov informacijski sustav za nadzor financiranja, DIP ih objavljuje na svojoj mrežnoj stranici prvog radnog dana od dana unosa.
Dakle, izvješća se više ne dostavljaju poštom, u papirnatom obliku, a sva će, njih nekoliko tisuća, širokoj javnosti biti dostupna na jednom mjestu.