"Domet na jednom punjenju baterije je preko 160 kilometara. Bicikl može doseći brzinu od 25 kilometara na sat, a težak je oko 18 kilograma. Vodila nas je želja da je bicikl u isto vrijeme elegantan, udoban i siguran, ali i jednostavan i izdrživ", kazao je novinarima Ljubičić nakon predstavljanja.
Za jedan bicikl potrebno je tjedan dana rada, kazao je, ponosan što je potražnja za električnim biciklom iz Runovića prešla granice Hrvatske. Prije nekoliko je mjeseci stigla mu je financijska podrška švicarske tvrtke Capital Concept pa se proizvodnja povećala.
Počeo kao osamnaestogodišnjak
Još prije pet godina Mario Ljubičić, tada 18-godišnjak, kreirao je projekt kojim je želio promovirati to digitalno i zeleno. Zaželio je imati nešto svoje, krenuti poduzetničkim vodama i ostati u svom rodnom kraju uz razvoj i zapošljavanje mladih i perspektivnih ljudi.
Većinom od starih dijelova automobila i kućnih uređaja, pred kućom u Runovićima u Imotskoj krajini, nekoliko je mjeseci radio na elektromobilu kojega je nazvao „EMmobile“.
Futuristički model prometala, u režiji studenta elektrotehnike na dubrovačkom Pomorskom fakultetu, funkcionirao je na pogon tri baterije od kojih se tek jedna punila na struju. Druge dvije bile su samoodržive. Mogao je doseći brzinu od 70 kilometara na sat.
Koju godinu poslije istraživačko čulo nagnalo ga je na kreiranje električnog bicikla "Guide B" koji je služio kao turistički vodič – vozaču je kreirao rute, davao savjete što i gdje pojesti, pričao o povijest brojnih lokacija. Sve to na 50 jezika. Pomagao mu je njegov rođak Ivan Ljubičić.
Dva su Ljubičića na Međunarodnom sajmu inovacija "Arca" prošle godine u Zagrebu osvojila Grand-prix za bicikl u konkurenciji više od 200 inovacija iz cijelog svijeta.
Želja za znanjem
„Aluminijske dijelove bicikla izrađujemo u Tehnološkom parku u Posušju. Aluminijski blok ondje, pomoću CNC strojeva, obrađujemo i pretvaramo u dijelove potrebne za sastavljanje bicikla. Imamo i brizgalicu za plastiku pomoću koje izrađujemo plastične dijelove po ranije izrađenim kalupima koje sam sam projicirao", kazao je Mario Ljubičić za Hinu.
"Jednostavno nismo nalazili sve potrebno na tržištu pa smo morali neke stvari prilagoditi sami sebi“, objasnio je.
„Modeliramo jedan bicikl u plastici pa mu tražimo mane i tehničke nedostatke kako bi bio najbolji“, dodaje mladi inovator.
Proces tog modeliranja odvija se u Imotskom, u Razvojnom centru. Ondje se razvija mobilna aplikacija i sustav koji se integrira u bicikle.
„Izrađujemo hardver jedinicu koja radi uz pomoć SIM kartice i Internet i GPS modula. Iz naše baze svakom biciklu možemo čak nadograđivati podatke i pratiti njegovo stanje i lokaciju“, govori i nastavlja da konačan sjaj električni bicikl dobije u 140 kvadrata proizvodnog pogona u Runovićima u kojem je zaposleno četvero ljudi.
Kaže da ga i dalje gura ista energija i želja za znanjem kao i prvoga dana.
Najavljuje i nova zapošljavanja. "Planovi su nam veliki, već ove godine odlučili smo napraviti projekt za cijeli jedan pogon u Imotskoj krajini kako bismo zaposlili što više mladih ljudi i nastavili raditi u ovom pitomom mjestu", objasnio je.
Govoreći da je ponosan što se ovaj projekt realizira u Imotskoj krajini, ponovio je kako ništa nisu prepuštali slučaju na novom biciklu pa su ugradili i sustav koji signalizira ako je ukraden.
Europska podrška biciklima
Svake godine 800 tisuća ljudi prerano umre zbog zagađenja zraka u Europi. Znatno smanjenje emisije stakleničkih plinova cilj je Europske unije do 2030. godine, a dvadeset godina poslije planirano je da Europa postane klimatski neutralna.
Najveći udio ugljikova dioksida u cijeloj Europi, gotovo 30 posto, povezan je s prometnim sektorom od čega na prijevoz u gradovima otpada 25 posto ukupne emisije. Gradovi su tako prvi koji se suočavaju s izazovima klimatskih promjena.
Kako sugeriraju procjene, do te 2050. godine, četiri petine stanovništva živjet će u urbanim središtima pa se sve više aktualizira i problem bučnih, prljavih i neučinkovitih prijevoznih sredstava kakav su automobili.
Uz javni prijevoz, imperativ je sve više prostora dati biciklima koje, po brojnim studijama, smatraju kao najpouzdanije prijevozno sredstvo za putovanja ispod 15 kilometara.
"Urbana mobilnost postaje sve raznolikija s porastom popularnosti električnih bicikla, ali i električnih skutera i romobila koji doprinose rasterećenju cestovnog prometa i kreiranju održivije mobilnosti. Europa je to prepoznala, ali i pojedini gradovi u Hrvatskoj koji su na vrijeme spremili projekte i aplicirali se na EU sredstva", kazao je Valter Flego, europarlamentarac iz redova IDS-a koji je ujedno i član Odbora za promet i turizam.
Kao primjer hrvatskih gradova koji potiču urbanu mobilnost naveo je Pulu koja je još 2015. godine pokrenula projekt „Bičikleta“, svoj prvi javni servis za prijevoz električnim biciklima.
Ljubičića podržava. Dajem punu podršku našem mladom inovatoru jer razvijati sustav električnih bicikala znači udovoljiti potrebi čovjeka 21. stoljeća i donosi pozitivan zeleni predznak modernog odredišta", kazao je.
"Europa se dugoročno odredila za razvoj digitalnog“ i zelenog i sukladno tome sredstva za razvoj električnih bicikli i potrebne infrastrukture ne bi smjelo nedostajati. Sada je na hrvatskoj Vladi da definira operativne planove, a na našim poduzetnicima i gradovima da spreme projekte", dodao je Flego.
Piše: Josip Grčić