"Glavno pitanje je kako spriječiti govor mržnje, a za izdavače najveći problem kako to provesti da bude realno i dohvatljivo i da se zadrže čitatelji na portalu izdavača? Jedno od rješenja koje se razmatralo je dati razumni rok izdavačima za uklanjanje štetnih komentara, no i tu je pitanje provedbe. Stoga je ministarstvu kao moguće rješenje poslan prijedlog izrade Centralnog sustava za moderaciju korisničkih komentara baziranog na umjetnoj inteligenciji s ciljem omogućavanja zajedničkog rješenja dostupnog za korištenje svim izdavačima”, ističe se u odgovoru Udruge novinskih izdavača Hini.
Dodaju i kako se, između ostalog, za taj model razmatraju i mogućnosti korištenja EU fondova za izradu sveobuhvatnog rješenja kojom bi se regulirao govor mržnje u komentarima na portalima te napominju kako se radi o tek poslanoj inicijativi, a detaljnije informacije moći će dati nakon što ovu temu rasprave s Ministarstvom kulture i medija.
“Prilagodba na novo-definiranu odgovornost složen je, skup i zahtjevan posao za koji je potreban i novac i vrijeme. Dodatni problem je i što trenutačno nisu dostupna rješenja koja je lako implementirati, no postoje obećavajući signali da bi barem neki tehnološki alati, poput navedenoga, mogli biti dostupni unutar naredne dvije godine”, ističu izdavači.
Odgovornost izdavača za komentare novi veliki rizik u poslovanju
Uzevši u obzir značaj promjene kojom se uvodi odgovornost izdavača za komentare čitatelja te potrebno vrijeme za izradu i implementaciju kvalitetnog sustava kojim će se moderirati komentari čitatelja, smatramo nužnim i ponovno smo apelirali da se Zakonom o elektroničkim medijima uredi odgoda primjene odgovornosti izdavača za komentare čitatelje za dvije godine, naglašavaju u UNI.
"Pravna odgovornost izdavača za komentare čitatelja predstavlja novi veliki rizik u poslovanju za koji izdavači moraju imati financijsku podršku i dovoljno vremena za implementaciju", zaključuju izdavači. Ističu i da aktivno sudjeluju u u procesu donošenja novog Zakona o elektroničkim medijima koji je sada u drugom čitanju te kojim su predviđene kazne za nakladnike od 100.000 do milijun kuna za 'neprikladne' komentare, ali i da razgovaraju s Ministarstvom kulture i medija o mogućim rješenjima.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl za Hinu je potvrdio da je zaprimio prijedlog Udruge novinskih izdavača naglasivši da rasprava o tome tek predstoji.
S druge strane, neki od vodećih novinskih izdavača najavljuju moguća rješenja kao odgovore na predloženu odgovornost i moguće kažnjavanje nakladnika i to isključivo zbog komentara korisnika.
"Bitno je naglasiti kako 24 sata već dugo ima poseban tim koji se bavi moderiranjem komentara i komunikacijom s našim čitateljima. Traju razgovori kako bi se pronašlo rješenje koje će biti prihvatljivo za nas, zakonodavca, ali i za krajnje korisnike. U ovom trenutku, ustvari, ne znamo kako će izgledati konačna verzija zakona te još manje kako će se ona reflektirati na eventualnu sudsku praksu koja je u Hrvatskoj prilično različita od suda do suda", ističu glavni urednik i direktor 24 sata Zoran Turković i Goran Gavranović.
Više modela kojima se može reagirati na nove zakonske odredbe
Napominju i kako u svakom slučaju postoji više modela kojima se može reagirati na nove odredbe zakona - dulje odgađanje objave komentara odnosno rigoroznija provjera prije objave, jasna identifikacija korisnika prigodom registracije te ponovno registriranje svih korisnika, strukturiranje komentatora prema dosadašnjem ponašanju, onemogućavanje komentara pod dijelom tekstova pa sve do toga da mogućnost komentiranja bude ukinuta.
"Vjerojatno će se, ovisno o konačnoj verziji zakona, upotrijebiti kombinacija više mjera", zaključuju u 24 sata, vodećeg izdanja Styrije. I s druge strane, u konkurentskoj Hanza mediji i njihovom vodećem izdanju Jutarnjem listu upozoravaju na nedosljednosti predloženog Zakona o elektroničkim medijima.
"Zakon bi trebao omogućiti i poticati širenje medijskog prostora. S obzirom na visoke prekršajne kazne, kao i odgovornost izdavača za komentare koja se sada uvodi, mogla bi se dovesti u pitanje održivost elektroničkih medija, na što su izdavači već upozoravali", ističe glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić. Dodaje i kako je najveći problem što se propisuje odgovornost izdavača za komentare, čime se stavlja izdavača u neravnopravan položaj u odnosu na globalne platforme koje nemaju takvu odgovornost.
"S obzirom da je financijski rizik prevelik, bit ćemo prisiljeni ukinuti komentare, a onda će korisnici jednostavno komentirati na globalnim platformama, što je veliki problem ne samo za Hrvatsku, već i za čitavu Europsku uniju. Inozemne bi platforme koje nisu regulirane, u ovom slučaju, mogle postati jedini nositelji međusobnog razgovora i rasprave građana. Smatramo da se na ovaj način neće riješiti govor mržnje i klevete jer će se sve samo preseliti na drugo mjesto. Apsolutno smo protiv govora mržnje, ali penaliziranje izdavača za to nije rješenje", zaključuje Ogurlić.
Piše: Miroslav Edvin Habek