Od posljedica potresa u prosincu prošle godine masivni dio vrha pročelja gotovo se prepolovio te se opasno nagnuo i prijeti urušavanjem, priopćio je u srijedu Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Također, potres u prosincu uzrokovao je nova oštećenja na slavoluku crkve na prijelazu između prezbiterija i donje lađe te je on dodatno napuknuo, a otpali su i komadi fresaka umjetnika pavlina Ivana Rangera.
Kako je istaknuto, urušavanje je spriječeno zahvaljujući potpornim stupovima postavljenima nakon potresa u ožujku.
Dodatno su napuknuli oltari bl. Alojzija Stepinca i sv. Ante Padovanskog ispod slavoluka, a pomaknuo se i napuknuo i glavni oltar Majke Božje Remetske, koji je pod skelama i hitno mu treba skinuti gornji dio.
U dijelu prezbiterija dodatno su napuknuli zidovi, otpala je žbuka i freska, a na vanjskim zidovima crkve pojavile su se nove pukotine, osobito na njezinu istočnom dijelu, te su dodatno oštećeni vitraji.
U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u zagrebačkim Remetama u potresu 22. ožujka 2020. najteže je pak stradao prezbiterij crkve. Oštećen je luk crkve koji spaja prezbiterij i donju lađu te prijeti opasnost od njegova urušavanja.
Glavni oltar, na kojemu je kip Gospe Remetske, Zagovornice Hrvata, teško je oštećen te se od njega odvalio kamen. Svod prezbiterija i zidovi popucali su na mnogim mjestima, uništene su freske i palo je mnogo žbuke, a na mnogim mjestima žbuka visi sa stropa te prijeti opasnost od njezina pada.
U tom potresu teško je oštećeno pročelje crkve na gornjim dijelovima, popucali su gotovo svi vitraji te su vidljive pukotine na zidovima u crkvi. Oštećena je sakristija te hodnik pokraj crkve. Vanjski zidovi crkve napuknuti su, pogotovo na južnoj strani, a oštećen je i stari dio samostana te nije za stanovanje.
Nadstrešnici u "Gospinom vrtu", koja služi za liturgijska slavlja na otvorenome, također prijeti urušavanje. Kip Gospe Bezgrešne u spomenutom vrtu oštećen je zajedno s pripadajućim dijelovima postolja.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradskome naselju Remetama glavno je marijinsko svetište grada Zagreba i, nakon Marije Bistrice, drugo po važnosti u središnjoj Hrvatskoj. Gospa Remetska nosi naslov Fidelissima Mater Advocata Croatiae Sanctissima Virgo Remetensis, tj. Najvjernija Majka Odvjetnica Hrvatske Presveta Djevica Remetska, te su joj se kroz povijest molili i utjecali mnogi hrvatski vladari i velikani. Freske pavlinskoga slikara Ivana Rangera većim su dijelom uništene u potresu 1880., prije kojega je crkva bila tako oslikana da je nazvana "hrvatskom Sikstinskom kapelom".
Prvi pisani trag o redovničkoj zajednici i crkvi posvećenoj Majci Božjoj potječe iz 1288. Sagrađena je na mjestu koje nije bilo naseljeno te su se ondje okupljali pustinjaci (eremiti, odakle i ime Remete). Svetištem su upravljali pavlini, a u 16. stoljeću poharali su ga Turci koji su preostale pavline odveli i ubili u Vugrovcu. Crkva je poslije obnovljena i od 1812. služila je kao župna crkva za naselja sjeverno od Zagreba.
Crkvu je 1880. uništio veliki potres, a obnovljena je pod nadzorom Hermanna Bolléa 1882., većim dijelom zahvaljujući novcu koji je, kao patron župe, osigurao nadbiskup Josip Mihalović. Nakon Drugoga svjetskog rata od 1963. svetištem upravljaju karmelićani.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, zajedno sa samostanom, zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske.