To je uz ostalo istaknuto u utorak na virtualnom predstavljanju analize IT industrije za razdoblje od 2014. do 2019., odnosno za pet godina prije pandemijske krize, dok za 2020. istraživači koji su radili analizu kažu da još nemaju komplemetirane financijske podatake i očekuju ih tek na jesen, uz naznaku da se i za prošlu godinu očekuje rast IT-ja.
Predstavljanje i izradu analize organizirali su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i njezino Udruženje za IT, a pokazala je da je prosječna godišnja stopa rasta prihoda IT-a od 2014. do 2019. dosegla 11,2 posto, pri čemu je prihod na stranim tržištima rastao i brže, za 15 posto.
Udjel izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 na 30 posto u 2019. godini, a taj je rast potaknut rastom potražnje na tržištima.
Novostvorena vrijednost koju je u 2019. ostvarila hrvatska IT industrija iznosila je 8,8 milijardi kuna ili 15,2 posto više nego u 2018., čime je njezin udjel u BDP-u dosegao 2,1 posto, što je 0,7 postotnih bodova više nego u 2014. godini, podaci su iz analize.
IT tvrtki u 2019. u Hrvatskoj je bilo nešto više od 5.700, što je 4,2 posto od ukupnog broja tvrtki u nefinancijskom sektoru gospodarstva Hrvatske, a sve su zapošljavale oko 33 tisuće ljudi ili 3,4 posto od ukupno zaposlenih u nefinancijskoj industriji, s time da je u posljednjih pet godina u tom sektoru stvoreno gotovo 11 tisuća novih radnih mjesta.
Snagu IT-a pokazuje i prosječna mjesečna neto plaća koja je u Hrvatskoj u 2019. iznosila nešto više od 8.500 kuna, što je 48 posto više nego u ukupnom gospodarstvu, dok je samo izvoz računalnih usluga iz Hrvatske dosegao 649 milijuna eura ili gotovo 5 milijardi kuna, što je udjel od 4,3 posto u ukupnom izvozu usluga.
Po prihodu u strukturi hrvatske IT industrije najveći dio odnosi se na IT usluge, više od 70 posto, a na trgovinu oko 26 posto i na proizvodnju preostalih tri posto.
Po županijama, većina domaćeg IT-a pa i prihoda događa se u Gradu Zagrebu, uz koji još jedino Istarska županija ima značajniji prihod od IT-a, dok je u ostalim županijama to sve puno manje, ali veseli, kako su kazali istraživači, da su među najbrže rastućim županijama po IT-u i Osječko-baranjska, Primorsko-goranska i Varaždinska županija.
Po iznijetim podacima, država ima najveći udjel u IT potrošnji, od 40 posto.
Komentirajući analizu predsjednik Udruženja za IT Goran Mrvoš naglasio je njezinu važnost za ostvariti jedan od važnijih ciljeva tog udruženja - da se IT prepozna kao vertikalna industrija u strategiji pametne specijalizacije i da se omoguće više i kvalitetnijih ulaganja u istraživanje i razvoj.
"Tada se može očekivati i eksponencijalni rast domaće IT industrije, i to možemo zajedno postići, a podaci će nam pomoći i za bolju komunikaciju s institucijama i partnerima", rekao je Mrvoš.
Dodaje da je pomoć države, kao i svaka druga, dobrodošla, a nada se i da će i Hrvatska, po uzoru na EU, iz proračuna planirati oko 20 posto sredstava za digitalizaciju te da IT može više koristiti sredstva iz EU fondova.
Ocijenio je i da su se domaće IT tvrtke dobro prilagodile u pandemiji, a vjeruje i da se i kao društvo možemo prilagoditi novim načinima rada, kao i da IT ima snagu povući hrvatsko gospodarstvo, jer "zna kako se može bolje".
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš istaknuo je da je hrvatska IT industrija pokazala visok stupanj otpornosti i u pandemiji, poručujući da žele biti partner izvršnoj vlasti kada se govori o temama razvoja.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić napomenuo je da je digitalno društvo već oko nas i svima pruža mnoge nove mogućnosti, pa i edukaciju kako se tehnologijom koristiti na siguran način.
Predstavnici IT tvrtki na pratećem su okruglom stolu komentirali i odnos države prema IT sektoru, pri čemu je predsjednik Uprave King ICT-a Plamenko Barišić naglasio da se hrvatski IT ima čime predstaviti u svijetu, ali i da je važna međunarodna suradnja te jačanje suradnje znanosti, sveučilišta i IT tvrtki, ali i povjerenja banaka.
Ivan Jelušić iz tvrtke Orqa poručio je da je u svemu važna izvrsnost i da je za uspjeh osim rizika potrebna i poduzetnička drskost te timski rad s pažljivo odabranim zaposlenicima, dok je Hrvoje Balen iz Algebre ocijenio da unatoč svim uspjesima IT-a država potpuno zanemaruju taj sektor, kao i ostale poduzetnike.
"Ako hoćemo dobiti i zadržati talente u Hrvatskoj, a na njima počiva IT i mnoge druge industrije, onda im, umjesto da ih izgubimo svake godine oko 3000 koji odu u inozemstvo, trebamo konačno pružiti mogućnosti za rad i plaće kao u svijetu. Varaju se oni koji misle da će Hrvatska imati nešto do dgitalnih nomada, jer neće, to su gluposti, a već se i zloupotrebljava u Hrvatskoj", kazao je Balen.
Upozorio je i da je Hrvatska sada trenutno pred 'grijehom nečinjenja' te da je krajnje vrijeme da se nešto promijeni u državi, od previsokih poreza do visokih davanja na visoke plaće, što je označio i najvećim problemom u Hrvatskoj.