Projekt "Europske baterijske inovacije" predviđa financiranje vađenja sirovina, projektiranja i proizvodnje ćelija, te recikliranja i odlaganja baterija.
Pripremile su ga Austrija, Belgija, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska i Švedska, stoji u priopćenju EK, objavljenom u utorak.
Dvanaest zemalja EU-a osigurat će u idućim godinama 2,9 milijardi eura za njegovo financiranje a njihova bi potpora trebala mobilizirati dodatnih devet milijardi eura privatnih ulaganja, utvrdili su u Bruxellesu.
Tako veliki inovacijski izazovi mogli bi biti prevelik rizik za jednu državu članicu ili jednu tvrtku, pa ima „smisla da se europske vlade okupe kako bi podržale industriju u razvoju inovativnijih i održivijih baterija“, naglasila je povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.
Iznosi potpore nisu navedeni, a EK napominje da će pojedinačne obavijesti o financiranju i iznose odobrene 42 tvrtke objaviti naknadno.
Glasnogovornica njemačke vlade kazala je da je Berlin baterijskom savezu stavio na raspolaganje gotovo milijardu eura a projekt inovacija namjerava podržati s oko 1,6 milijardi eura.
Potporu za sirovine trebali bi, među ostalima, dobiti Solvay, Borealis i Varta Microinovation.
Projekt europskih ulaganja u inovacije u proizvodnji baterija nadovezuje se na Europski savez baterija, pokrenut 2017. radi potpore automobilskoj industriji u prijelazu s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Kina trenutno uvjerljivo vodi u proizvodnji litij-ionskih ćelija, s udjelom u svjetskoj proizvodnji od oko 80 posto. EU pak smatra da bi do 2025. godine mogla u cijelosti pokriti svoje potrebe za tim ćelijama.