Komora predlaže odgodu roka za predaju godišnjih financijskih izvješća, moratorij na obveze iz predstečajne nagodbe, žurnu alokaciju sredstava za likvidnost te moratorij na leasing i administrativne naknade, a predlaže se i snižavanje cijene struje trgovačkim društvima u industriji.
Iz HGK kažu da fokus treba biti i na osposobljavanju i obnovi prometne infrastrukture te uvođenju izvanrednih autobusnih i željezničkih linija i sufinanciranju javnoga prijevoza, a da je potrebno odrediti i mjesta za robne terminale.
Sugerira se i obnova telekomunikacijske mreže i povećanje dostupnosti široko-pojasnoga interneta koji bi trebao biti besplatan određeno vrijeme, kao i ubrzanje nabave računalne opreme za gospodarstvenike.
S ciljem prevencije novih štetnih posljedica po društvo i gospodarstvo, navode iz HGK, nužno je provesti sustavnu analizu seizmičke otpornosti svih građevina, a Komora je tražila i sustavni nadzor ispunjavanja zakonske obveze provedbe pregleda građevina.
Iz HGK napominju da su prošli tjedan već uputili prijedlog prvoga seta mjera pomoći, uključujući i poseban porezni tretman za gospodarske subjekte koji posluju na pogođenom području, privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove, ukidanje obračuna PDV-a na doniranu robu i usluge te deblokadu računa gospodarskih subjekata koji su registrirani na području za koje je proglašena katastrofa, koja su uredno poslovala do 1. ožujka 2020.
Predloženo je i da se mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođena područja prošire na sve poduzetnike, neovisno o njihovoj veličini i djelatnosti. Osim toga, smatraju iz HGK, potrebno je definirati i posebne kreditne linije za obnovu proizvodnih kapaciteta od strane HBOR-a, HAMAG-BICRO-a i drugih financijskih institucija te obustaviti naplatu najamnina za objekte koji ne rade i koji zbog štete nisu u funkciji.
HGK je i izvijestila da na potresom pogođenom području u Sisačko-moslavačkoj županiji djeluje oko 1.250 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju oko 8.800 djelatnika.
Gotovo su sve tvrtke pretrpjele oštećenja, a velikom broju njih poslovanje je u potpunosti onemogućeno. Dio proizvodnih pogona je neupotrebljiv za daljnju proizvodnju, a poslovni prostori malih poduzetnika u potpunosti su uništeni. Štete su nastale i na zalihama sirovina i gotovih proizvoda, upozoravaju iz Komore.