Iz Galerije koja je teško oštećena u potresu evakuirano je oko 300 slika, crteža, grafika, fotografija i skulptura koje imaju status zaštićenog kulturnog dobra, a zbirka se sada seli u osiguranu privremenu čuvaonicu.
U objavi se dodaje da su planovi za evakuaciju ostalih pokretnih kulturnih dobara spremni, a s premještanjem će se započeti kada se za to steknu uvjeti i lokacije budu sigurne za pristup.
Odmah nakon razornih potresa 28. i 29. prosinca Ministarstvo je pristupilo prvom pregledu stradale baštine, a popis šteta na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima utvrđuje se po metodologiji koja se koristila u ožujku 2020. godine, kada je potres pogodio područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
Kako se doznaje iz Ministarstva, formiran je stručni tim koji 11. siječnja kreće s utvrđivanjem popisa šteta, a angažirani su konzervatori iz cijele Hrvatske.
Osim toga, Ministarstvo je u procesu formiranja stručnoga tima koji će pripremiti podlogu za valorizaciju i pristup obnovi te je uspostavljena je koordinacija sa Stožerom civilne zaštite i komunalnim službama koji će započeti uklanjati ruševine te su dogovorena postupanja vezano uz deponiranje dijelova zaštićenih zgrada.
Na području Sisačko moslavačke županije oštećene su povijesne gradske jezgre Siska, Petrinje, Gline, Kostajnice te gotovo sva pojedinačno zaštićena kulturna dobra na području županije. Posebno teško su oštećene crkve s velikim oštećenjima konstrukcije, djelomičnim ili potpunim urušavanjem.
Od kulturno-povijesnih cjelina najteže je stradala povijesna jezgra Petrinje, u kojoj različiti stupanj oštećenja imaju sve zgrade od ukupno 527 zgrada u jezgri. Štete se kreću od vrlo teških do razornih oštećenja, a sve pojedinačno zaštićene zgrade u Petrinji teško su stradale.
Karakter oštećenja u Sisku i Glini sličan je oštećenjima nastalim u Zagrebu, a od ukupno 1188 zgrada u povijesnoj jezgri oštećeno je oko 800 zgrada u kategorijama štete od lakših oštećenja do znatnih i teških oštećenja.