Na konferenciji pod nazivom "Aktualnosti u području zaštite djece u vrijeme epidemije COVID-19" sudjelovali su istaknuti stručnjaci iz područja zaštite zdravlja, obrazovanja i institucionalne skrbi o djeci, navodeći izazove i primjere dobre prakse s kojima su se susretali od početka epidemije u Hrvatskoj.
Njihova izlaganja pratilo je više od 300 djelatnika iz sustava odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi, ali i djeca i mladi iz Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu.
Konferencija je u tri tematska bloka obuhvatila teme o obrazovanju, mentalnom zdravlju i djeci u institucijama u vrijeme pandemije.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević poručila je kako se društvo ne smije pomiriti s time da neka djeca ne mogu ostvariti pravo na obrazovanje samo zato što im roditelji ne mogu priuštiti internetsku vezu i računalo ili zato što ne mogu dobiti podršku za obrazovanje djece s teškoćama u razvoju.
Pozvala je stoga škole i sustav obrazovanja da više uzimaju u obzir stajališta i mišljenja djece, koja mogu pridonijeti boljim rješenjima ako ih odrasli podrže u tome, a odgovorne da planiraju učinkovitije i šire mjere zaštite za djecu koje će obuhvatiti svako dijete u potrebi.
Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin smatra da djeca školske dobi nisu "superširitelji zaraze" te da je za djecu mlađe dobi važniji fizički boravak u školi, a za njih se, rekla je, nastava na daljinu pokazala manje primjerenim rješenjem nego kod adolescenata i mladih.
Istaknula je kako je veliki izazov osigurati primjereno školovanje djece i mladih s teškoćama u razvoju, s obzirom na to da oni najčešće ne mogu biti sami kod kuće i samostalno učiti te da je nužna interakcija obrazovanja i terapijskog procesa, a potrebna im je i podrška pomoćnika u nastavi.
I djecu uključiti u donošenje epidemioloških mjera
Načelnik Sektora za zajedničke poslove i programe u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Darko Tot rekao je kako su naučene lekcije iz prvog vala epidemije rezultirale kvalitetnijom pripremom za novu školsku godinu i opremanjem odgojno-obrazovnih ustanova dodatnim didaktičkim materijalima i odgovarajućom drugom opremom za učenike s teškoćama, kao i pravovremenim angažiranjem i osiguranjem financiranja pomoćnika u nastavi.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać istaknula je da se online nastava nametnula kao jedina mogućnost da se nastava održi u uvjetima pandemije, no u njoj je važno da postoji komunikacija s učenicima i da nastava bude dinamična.
Gordana Keresteš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavila je rezultate istraživanja "Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone", provedenog u svibnju na gotovo 800 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole, koje je pokazalo da je djeci u vrijeme krize izazvane pandemijom potrebna pojačana psihološka podrška i pomoć, osobito učenicima viših razreda osnovne škole i srednjoškolcima.
"Djecu je potrebno uključiti u proces donošenja epidemioloških mjera jer to povećava vjerojatnost da će ih se pridržavati. I dalje treba ustrajati u slanju poruke da pridržavanjem mjera djeca ne štite samo sebe, već i one koji su im najbliži, za čije zdravlje pokazuju veliku zabrinutost", poručila je.
Psihologinja Ella Selak Bagarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba istaknula je da mjere razvijene da čuvaju zdravstvenu sigurnost djece i obitelji u vrijeme lockdowna potencijalno predstavljaju izvor ugroze za djecu koja žive u obiteljima u kojima je prisutno nasilje.
Direktor SOS Dječjeg sela Ladimirevci Zoran Relić rekao je da su se oni potrudili naći alternativu kroz nove kreativne aktivnosti djece, četiri različita programa koja su djeca osmislila i predstavila.
Socijalna pedagoginja Gordana Babić iz Centra za pružanje usluga u zajednici Zagreb – Dugave smatra da je rad u toj ustanovi izrazito promijenjen i otežan te zbog epidemije djeca više vremena provode u ustanovi, zabrinuti su, nesigurni, online nastava zahtijeva dodatni angažman i intenzivan individualni rad jer većinom imaju teškoće koncentracije i pažnje, a dodatno ih frustrira izostanak grupnih sportskih aktivnosti te izlasci u grad, šetnje, odlasci u kino, na sportska natjecanja.