Troje “stručnjaka za plastiku” obmanjuje javnost slanjem štetnih poruka kojima promoviraju i zagovaraju lažna rješenja. U svojim izjavama manipuliraju pojmovima “održivosti”, “globalnog zagrijavanja” i “kružnog gospodarstva” te kamufliraju vlastiti interes koji stoji u pozadini, objavio je Zero Waste Croatia Network na svojoj facebook stranici.
Troje stručnjaka za plastiku - voditeljica Laboratorija za preradu polimera na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Maja Rujnić Havstad, bivši član Društva za plastiku Romeo Deša i stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončič ustvrdilo je u četvrtak da bi zabrana laganih plastičnih vrećica donijela više štete nego koristi, te se umjesto toga založilo za uspostavu kružnog gospodarstva.
Rujnić Havstad tvrdi da su zamjene za laganije plastične vrećice deblje i teže vrećice, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, Deša je rekao da Direktiva EU-a spominje odgovorno ponašanje proizvođača plastičnih vrećica, a ne njihovu zabranu, Simončič da je korištenje jednokratnih plastičnih predmeta dobro za sigurnost i higijenu, a može ih se nabaviti jeftino i zbrinuti odmah nakon upotrebe, puno jednostavnije i okolišno prihvatljivije od mnogih drugih vrsta otpada.
No, Zero Waste Croatia Network tvrdi da se većina svjetskih stručnjaka ne slaže s tim tvrdnjama te da je u hijerarhiji gospodarenja otpadom u kružnom gospodarstvu prevencija otpada na prvom mjestu.
Kada govorimo o plastici, to je svakako zabrana jednokratnih proizvoda za koje na tržištu postoji dostupna alternativa za ponovnu uporabu, poručili su.
Prijelaz iz linearnog u kružno gospodarstvo ne znači da ćemo samo zamijeniti odlagališta i spalionice otpada postrojenjima za reciklažu (koje također iziskuju goleme količine energije), već da se cijeli sustav mora razvijati u drugačijem smjeru.
U kružnom gospodarstvu najvažnije je osigurati što duži vijek proizvoda koji se može ponovno upotrijebiti, a plastične vrećice ne zadovoljavaju te kriterije jer se u prosjeku koriste 20 minuta.
"Za njih postoji dostupna alternativa za ponovnu uporabu te se iznimno rijetko recikliraju budući da je njihova 'ponovna uporaba' najčešće ograničena isključivo na odlaganje miješanog komunalnog otpada koji završava na odlagalištima", ističe Zero Waste Croatia Network.