U izjavi za medije nakon sastanka s nekolicinom dužnosnika Europske komisije, Gowin je rekao da Poljska shvaća da bi veto na sedmogodišnji proračun (VFO) vrijedan 1,1 bilijun eura, te fond za oporavak nakon koronakrize vrijedan 750 milijarda eura, financijski pogodio Poljsku i druge članice EU-a.
Mađarska i Poljska blokiraju cijeli financijski paket težak preko 1800 milijardi eura jer ne žele da se dodjela sredstava iz europskog proračuna uvjetuje poštivanjem načela vladavine prava. Za dogovor o VFO-u i za odluku o vlastitim prihodima europskog proračuna potrebna je suglasnost svih zemalja članica, što znači da bez pristanka Mađarske i Poljske nema rješenja.
Vjerojatno zadnja prigoda za prevladavanje blokade bit će samit čelnika zemalja članica koji se održava sljedeći tjedan, 10. i 11. prosinca.
"Shvaćamo da bi se u slučaju poljskog ili mađarskog veta, prihvatio privremeni proračun koji - suprotno nekim mišljenjima u poljskoj javnosti - ne bi bio dobar za Poljsku i ne bi bio dobar za ostalih 26 zemalja članica", rekao je Gowin.
"Stoga vjerujem da bi bilo u interesu sviju da se pronađe ... dobar kompromis. Takav kompromis je moguć ... kroz obvezujuću izjavu kojom se interpretira (pravilo o poštivanju vladavine prava)", rekao je Gowin, dodajući da bi tu izjavu trebali prihvatiti svi čelnici EU-a.
"Interpretativna izjava trebala bi biti ... jasna izjava Europskog vijeća da pravilo o uvjetovanosti neće biti korišteno kako bi se vršio nepravedan pritisak na pojedine zemlje članice u područjima koja nemaju veze s pravilnim korištenjem EU fondova", rekao je Gowin.
Zamjenik poljskog premijera također je rekao da su mu dužnosnici EK-a s kojima je razgovarao jasno dali do znanja da ako Varšava i Budimpešta ostanu pri svom stajalištu, EU neće imati drugog izbora nego ih zaobići i postići novi dogovor o fondu za oporavak među preostalih 25 zemalja članica.
Izvori iz Europske komisije su ranije u četvrtak potvrdili da se razmatraju moguća alternativna rješenja kako bi se blokada premostila, te da bi sredstva za oporavak mogla biti dostupna približno u isto vrijeme kao i da nema blokade.
"Prilično smo sigurni da možemo naći rješenje koje bi se moglo brzo usvojiti", rekao je izvor iz Komisije.
Na stolu je nekoliko scenarija. Jedan od njih je međuvladin sporazum, dakle izvan pravnog okvira EU-a, što predlažu neke zemlje članice. Komisija smatra da taj scenarij ima mnogo nedostataka, u prvom redu zbog toga što uzima previše vremena, i drugo, što bi u tom slučaju zajmovi kojima bi se financirao oporavak od posljedica pandemije koronavirusa povećali razinu zaduženosti zemalja članica koje u tome sudjeluju, a što je krajnje neprihvatljivo, pogotovo za zemlje koje su već sada prezadužene.
Stoga Komisija preferira rješenje koje bi bilo unutar zakonodavnog i institucionalnog okvira EU-a. To može biti mehanizam pojačane suradnje ili rješenje u kojem bi zemlje članice koje sudjeluju u tome dale jamstvo za financiranje europskog proračuna. Svako od tih rješenja podrazumijeva da u njemu sudjeluju samo one članice koje to žele i na taj način se zaobilazi blokada.
Do prvih isplata sredstava iz novog instrumenta EU sljedeće generacije, koji je težak 750 milijarda eura, čak i da nema sadašnje blokade najranije bi moglo doći u lipnju sljedeće godine. "I po osnovnom scenariju, u kojem nema blokade, prve isplate mogle bi ići od lipnja, ali i po alternativnim scenarijima mislim da bismo mogli biti tu negdje što se kalendara tiče", rekao je izvor u Komisiji.