Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji EU-a i eurozone porastao je u listopadu za 1,5 posto u odnosu na rujan, izračunali su u europskom statističkom uredu.
U rujnu je prema revidiranim podacima Eurostata pao za 1,3 posto u EU, te za 1,7 posto u eurozoni.
Na oba je područja najviše u listopadu na mjesečnoj razini porasla prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda, oko dva posto.
U istom je postotku povećan i promet u trgovinama elektroopreme robe i namještaja.
Najviša stopa rasta zabilježena je u prometu na temelju narudžbi putem pošte i interneta, od oko šest posto.
Promet na benzinskim crpkama pao je pak na oba područja drugi mjesec zaredom, za 3,4 posto u EU, te za 3,7 posto u eurozoni, više nego dvostruko snažnije nego u rujnu.
Izrazitije je smanjen i promet u trgovinama tekstila, odjeće i obuće, gotovo tri posto.
Hrvatska odmah iza Danske
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji u listopadu na mjesečnoj razini bilježila Danska, za 8,3 posto.
Slijedi Hrvatska s rastom sezonski prilagođenog obujma prometa u maloprodaji u listopadu za 6,5 posto u odnosu na rujan kada je porastao jedan posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Na trećem je mjestu Francuska s dalekom skromnijim rastom, za 2,8 posto.
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao pad prometa imale su Slovenija, od 1,4 posto, Slovačka, od 1,2 posto, te Nizozemska i Luksemburg, od 0,7 odnosno 0,3 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku, Italiju i Cipar, koji su označeni kao povjerljivi.
Tražila se elektrooprema i namještaj
U usporedbi s listopadom lani, promet u maloprodaji u EU poskočio je za 4,2 posto, nakon 2,4-postotnog rasta u rujnu, prema revidiranom podatku.
U eurozoni je uvećan 4,3 posto, nakon revidiranog, 2,5-postotnog rasta u rujnu.
Trgovine elektroopreme i namještaja bilježile su najsnažniji rast prometa, za oko 11 posto na oba područja.
Daleko najvišu stopu rasta bilježio je pak promet ostvaren na temelju narudžbi putem pošte i interneta, koji je poskočio oko 29 posto.
Potrošnja na hranu, pića i duhan porasla je na godišnjoj razini za 4,6 posto u EU i 5,1 posto u eurozoni.
Europljani su pak najviše srezali potrošnju na obuću, odjeću i tekstil, za 13 posto u EU i 14 posto u eurozoni.
Promet na benzinskim crpkama pao je na oba područja približno 9,5 posto, znatno snažnije nego u rujnu.
Irska ponovo na čelu
Među zemljama članicama čijim su podacima u Eurostatu raspolagali najveći je rast prometa na godišnjoj razini ponovno bilježila Irska, od 13,8 posto.
Slijede Danska i Litva, s rastom prometa od 12,5 i 8,5 posto.
U Hrvatskoj je obujam prometa u listopadu na godišnjoj razini skliznuo 0,2 posto, nakon što je u rujnu bio pao za 6,1 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom.
Daleko najveći pad prometa među zemljama EU-a, prema raspoloživim podacima, imala je Slovenija, od 11,1 posto. Slijede Malta i Bugarska, s padom prometa za 7,2 odnosno 5,3 posto, pokazuje najnovije izvješće Eurostata.