Kongres je u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Kamping udruženja Hrvatske (KUH) te uz podršku Hrvatske udruge turizma (HUT) online okupio više od stotinu pratitelja, kojima su predstavnici hotelijerskih kuća Valamar Rivijere i Maistre, te Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i konzultantske kuće Horwath HTL kao i HUT-a, iznosili ocjene ove turističke godine i planove tj, neka od predviđanja i trendova za iduću godinu.
U kongres se uključila i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, koja je kongres i otvorila, te kasnije i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je najviše komentirao i govorio o sigurnosti u turizmu i ukupno u zemlji s obzirom na pandemiju, ocijenivši pritom kako se pokazalo da je ljeti virus ipak bio 'slabije snage' nego je sada u zimsko vrijeme, što je i omogućilo da se ljetna sezona kako-tako uspješno odvija. S druge strane, za zimsku i sezonu skijanja kazao je kako ne vjeruje da će ove godine nešto puno donijeti turizmu, pa ni zemljama u okruženju, poput Austrije, Italije i Slovenije kako, god željeli skijašku sezonu i prihode od nje, osim možda kasnije iza Nove godine ako dođe do primjene cjepiva.
Otvaranje zemlje pred ljeto po njegovim je riječima omogućilo turizam, kao i da je u tome bila važna suradnja javnog i privatnog sektora, dok je za 2021. kazao da će se morati primijeniti "neke lekcije iz ove godine", jer se neki nisu baš pridržavali mjera.
Brnjac: Odgovorni pristup hotelijera i sigurnost pridonosi turizmu
Otvarajući kongres, ministrica Brnjac naglasila je da je Vlada zbog pandemije uložila značajne napore kako bi pravovremenim mjerama utjecala na ublažavanje posljedica koronakrize na turizam i ujedno zaštitila zdravlje građana, kao i da je odgovorni pristup hotelijera pridonio dobroj poziciji hrvatskog turizma i njegovim rezultatima ove godine, kao i tome da u hotelima i kampovima nije bilo zaraze.
Podsjetila je i na mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta, uključujući i stalnih sezonaca, te za pomoć likvidnosti tvrtki uz ostalo i kroz kreditnu liniju s HBOR-om od 378 milijuna kuna koja je iskorištena, pri čemu je najavila i nastavak te linije sa subvencioniranim kamatama za što se planira osigurati 26 milijuna kuna u ovoj godini.
"I u 2021. će se dijeliti državne potpore sektoru turizma, koje su pripremljene i uskoro idu na odobrenje Europskoj komisiji, a zatim i na usvajanje Vladi", kazala je ministrica, koja je zbog primjene novih mjera protiv zaraze koje vrijede do 21. prosinca i koje će imati utjecaja na poslovanje i turistiko-ugostiteljske djelatnosti apelirala na strpljenje svih u sektoru, koje smatra i važnim partnerima.
Pozvala je i da se pripreme projekti koji će biti usmjereni na odmicanje od sezonalnosti i 'overturizma' u obalnom pojasu, jer takve, kako je kazala, žele i financirati, kao i one koje idu za održivim razvojem.
Pandemija odgodila veće investicije, ali je investicijski potencijal turizma veliki, oko 35 milijardi kuna
Iznoseći analizu turizma i hotelijerstva u ovoj godini, konzultant iz Horwath HTL-a Siniša Topalović istaknuo je da je hrvatski turizam za prvih devet mjeseci ove godine zabilježio nešto bolje rezultate od mnogih konkurentskih zemalja na Mediteranu, ali da su hoteli imali zabrinjavajuću stopu iskorištenosti kapaciteta od oko 25 posto, odnosno da su oni više kvalitete, kao i kampovi i kuće za odmor, poslovali relativno dobro, a oni niže puno lošije.
"Po zauzetosti hotela Hrvatska je ove godine među najslabijim zemljama u Europi, ali je dobro što je po cijenama u vrhu, što znači da su hotelijeri uspjeli izbjeći damping", kazao je Topalović.
Upozorio je da turizmu razvoj otežava i neravnomjeran razvoj turizma u zemlji, prevelika gustoća turističkih kapaciteta na malom prostoru, nepoticajna fiskalna politika za investicije, previsoka stopa PDV-a, ali i slabo prepoznavanje Hrvatske od strane turista više platežne moći.
Slično su probleme naznačili i predsjednici uprava Valamar Rivijere Željko Kukurin te Maistre Tomislav Popović, koji su se složili da su unatoč zahtjevnosti tako velikih hotelskih sustava u Hrvatskoj (najveći) i u pandemiji uspjeli očuvati ono najvažnije, a to su resursi i ljudi.
"Kriza je i sada pokazala da oni koji su slabi i bolesni imaju više problema od jakih, koji su i preživjeli i sada se okrećemo budućnosti. Neke investicije smo odgodili, ali nastavljamo brinuti o djelatnicima i dioničarima, i kako i prije, tako i u pandemiji težimo izvrsnosti i to se pokazalo ispravnim smjerom", kazao je Kukurin.
"Po našem planu u 2021. ćemo i dalje imati krizni menadžment, ali ipak očekujemo da bismo mogli ostvariti 60 do 70 posto prometa u odnosu na normalne turističke godine, naravno ako nas pandemija, ali i i politika ili mjere iz nekih drugih zemalja u tome ne ometu kao što se dogodilo krajem ovog ljeta", poručio je Kukurin.
I on i Popović iz Maistre slažu se da i unatoč cjepivu teško da se oporavak turizma može očekivati prije 2022. godine, pa tako ni neke već investicije koje su sada manje-više odgođene, ali su, kao i direktor HUT-a Veljko Ostojić naglasili da turizam ima veliki investicijski potencijal od oko 35 milijardi kuna, od čega 25 milijardi kuna hotelijeri i drugi-članice HUT-a, a 10 milijardi kuna ostatak sektora.
To se, kako su poručili, može realizirati u srednjem roku, ali uz mjere za povećanje konkurentnosti i podršku kroz EU fondove.
Popović je naglasio da hotelijeri očekuju da se mjere za očuvanje radnih mjesta i druge nastave do kraja prvog kvartala 2021. godine.
Ostojić je poručio kako očekuje da sezona iduće godine krene s Uskrsom, vjerujući da će se do tada popraviti i epidemiološka situacija, a slično se nada i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić.