Ako Vlada bez odgode ne donese plan strogih mjera, ako se nastavi dosadašnji rast hospitalizacija, bolnice već za 30 dana neće moći uspješno liječiti bolesnike s covidom-19 ni druge građane, primjerice one koji će doživjeti moždani i srčani udar ili prometnu nesreću, upozoravaju predstavnici liječnika u pismu.
"Bez strogih mjera uvedenih sada, već krajem studenoga bit ćemo prisiljeni donositi odluke tko će od pacijenata imati šansu za život, a tko neće. Jer respiratora i intenzivnih kreveta neće biti za sve. Naš poziv je liječenje ljudi, a ne donošenje odluke tko ima pravo živjeti", ističu.
Procjenjuju kako će, uz nastavak sadašnjeg rasta novooboljelih, krajem studenoga liječenje u bolnicama trebati 3000 pacijenata oboljelih od covida-19, a Hrvatska nema dovoljno liječničkih i sestrinskih timova, niti nužne medicinske opreme za taj scenarij.
"Hrvatski zdravstveni sustav će se u tom slučaju slomiti. Mi nećemo moći više kvalitetno liječiti ni pacijente oboljele od covida-19, ali niti teške pacijente s drugim akutnim stanjima. Preopterećenost bolničkog sustava nužno bi za posljedicu imala urušavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, koja već sada ima značajan manjak obiteljskih liječnika".
Dio bolnica u unutrašnjosti Hrvatske već je sada dostigao točku pucanja jer je broj hospitaliziranih i na respiratorima u listopadu narastao više od tri puta.
"Broj bolesnika s covidom-19 u bolnicama je s 286 početkom listopada narastao na 1097 bolesnika, a broj onih na respiratorima s 26 na 81 bolesnika. Posljednjih je dana u Zagrebu bio zaražen, tj. pozitivan, svaki drugi testirani Zagrepčanin, a tek četvrtina novozaraženih u državi dolazi iz samoizolacije. Nažalost, moramo jasno reći: sustav testiranja i praćenja kontakata ne ispunjava više uspješno svoju ulogu u suzbijanju epidemije".
Udruge od Vlade traže da se hitno organizira učinkovit sustav praćenja kontakata pomoću pozivnih centara te značajno poveća broj testiranja te stroge mjere s jasnim kriterijima za uvođenje ili ukidanje svake mjere, ovisno o kretanju glavnih brojčanih pokazatelja, poput planova koje su donijele mnoge europske vlade.
Pismo su potpisali predsjednici Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić, Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić, Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit, Kordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić, Hrvatskog društva za infektivne bolesti HLZ-a Marija Santini i Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a Miroslav Venus.