Povećanje javnog duga posljedica je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom Covida-19 koja je, uslijed snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje rize u sklopu vladinih mjera potpore za očuvanje zaposlenosti, značajno povećala državne potrebe za financiranjem, ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA) u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Dodaju i da je pad proračunskih prihoda najvećim dijelom rezultat otpisa javnih davanja odnosno poreza na dohodak i socijalnih doprinosa te poreza na dobit.
Dug opće države porastao je u odnosu na kraj 2019. godine za 36,7 milijardi kuna.
Na kraju lipnja ove godine udjel javnog duga u BDP-u dosegnuo je 85,3 posto, što je za 12,1 postotnih bodova više u odnosu na kraj 2019. godine, navode iz RBA. U odnosu na lipanj 2019., pak, udjel javnog duga uvećan je za otprilike 9 postotnih bodova.
Struktura javnog duga na kraju prvog polugodišta pokazuje da je unutarnji dug opće države iznosio 215,8 milijardi kuna ili 9,5 posto više u odnosu na kraj 2019., a uz rast na stavkama kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira i unutarnji krediti središnje države porasli su za 6,3 milijarde kuna ili 16,5 posto.
Vanjska komponenta krajem lipnja bila je na razini 113,8 milijarde kuna, što je 18,9 posto u odnosu na kraj 2019. godine te je najvećim dijelom rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.
Iz RBA podsjećaju da je u prvom tromjesečju na obvezničkom tržištu država izdala 15 milijardi kuna izdanja, potom početkom svibnja na domaćem tržištu 1,45 milijardi eura vrijedno izdanje te u lipnju na inozemnom tržištu dvije milijarde eura euroobveznica.
Navode i da se početkom srpnja država na hrvatskom tržištu kapitala zadužila za dodatnih pet milijardi kuna. Tako je Vlada do sada u ovoj godini izdala 4,1 milijardu eura obveznica na lokalnom tržištu te dvije milijarde eura euroobveznica u lipnju.
Po podacima Vlade, za dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu - zadržavanje radnih mjesta odnosno očuvanje likvidnost i sprječavanje značajnijeg povećanje broja nezaposlenih - ukupno je isplaćeno 6,3 milijarde kuna, dok će za nastavak mjera do kraja godine biti potrebno izdvojiti oko 800 milijuna kuna, a financirat će se sredstvima iz državnog proračuna.
Analitičari RBA kažu da ohrabruje što će dio sredstava biti kompenziran iz EU-ovih fondova, ali konstatiraju da će ovogodišnja fiskalna slika ipak biti značajno narušena, uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje.
"Uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u u ovoj će se godini ponovo vratiti na razine iznad 85 posto, zadnji put zabilježene 2016. godine. Time će biti i zaustavljen trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a koji je trajao kontinuirano od 2014. U 2021. godini, s očekivanim oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem očekujemo i povratak omjera duga opće države u odnosu na BDP prema nižim razinama", zaključuju analitičari RBA.