Europska unija ostvarila je određena poboljšanja kad je riječ o ravnopravnosti Roma, uglavnom u području obrazovanja. No još treba puno toga učiniti da bi oni bili istinski ravnopravni, ističe Komisija.
Romi su najveća manjina u Europi. Od oko 10 do 12 milijuna Roma u Europi, oko šest milijuna živi ih u Europskoj uniji. Mnogi su žrtve predrasuda i socijalne isključenosti, unatoč tome što su države članice EU-a zabranile diskriminaciju.
Po podacima EK, 41 posto Roma doživjelo je diskriminaciju u zadnjih pet godina, 85 posto romske djece prijeti rizik od siromaštva u odnosu na 20 posto djece u općoj populaciji, a 62 posto mladih Roma ne obrazuje se, ne radi niti osposobljava u odnosu na 10 posto mladih u općoj populaciji.
„Jednostavno rečeno, u proteklih deset godina nismo učinili dovoljno kako bismo pružili potporu romskom stanovništvu u EU-u. Za to nema isprike. Mnogi od njih i dalje se suočavaju s diskriminacijom i rasizmom. To je neprihvatljivo. Danas ponovo pokrećemo rad na ispravljanju te situacije. Postavili smo jasne ciljeve i ponovo naglašavamo da smo odlučni ostvariti istinske promjene u sljedećem desetljeću”, izjavila je potpredsjednica EK za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová.
„Da bi Europska unija doista postala Unija ravnopravnosti moramo osigurati da se milijuni Roma tretiraju jednako kao svi ostali građani, da su uključeni u društvo i da mogu sudjelovati u društvenom i političkom životu bez iznimke”, kazala je povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli.
„S ciljevima iz Strateškog okvira koji smo danas donijeli očekujemo da ćemo do 2030. ostvariti istinski napredak prema Europi u kojoj se Romi slave kao dio Unijine raznolikosti, sudjeluju u našim društvima, imaju sve mogućnosti da daju svoj puni doprinos političkom, društvenom i gospodarskom životu u EU-u i imaju koristi od njega”, naglasila je.
U fokusu novog desetogodišnjeg plana EK sedam je ključnih područja: ravnopravnost, uključenost, sudjelovanje, obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje i stanovanje.
Za svako područje Komisija je utvrdila nove ciljeve i preporuke za države članice o tome kako ih postići. To će biti važni instrumenti za praćenje napretka po tom pitanju.
Krajnji cilj je potpuna ravnopravnost, ali Komisija je na temelju napretka postignutog za trajanja prethodnog okvira predložila minimalne ciljeve za 2030. koji se odnose na smanjenje diskriminacije i jaza u odnosu na opću populaciju za barem polovinu kad je riječ o siromaštvu, obrazovanju, zapošljavanju i očekivanom životnom vijeku te za trećinu kad je riječ o stanovanju.
Da bi se postigli ti ciljevi države članice moraju donijeti odgovarajuće politike. Komisija im pruža smjernice i utvrdila je popis mjera koje one trebaju poduzeti kako bi ubrzale napredak u postizanju ravnopravnosti Roma. Smjernice i razne mjere obuhvaćaju razvoj sustava potpore za Rome žrtve diskriminacije, kampanju podizanja svijesti u školama, potporu za postizanje financijske pismenosti, promicanje zapošljavanja Roma u javnim ustanovama i poboljšanje dostupnosti kvalitetnih kontrola zdravlja, medicinskih probira i planiranja obitelji za Romkinje.
Komisija je pozvala države članice da do rujna 2021. dostave nacionalne strategije i da svake godine dostavljaju izvješća o njihovoj provedbi.
Komisija će pratiti napredak u ostvarivanju ciljeva postavljenih za 2030. na temelju podataka iz anketa koje provodi Agencija EU-a za temeljna prava i na temelju inputa od civilnog društva. Provest će se i detaljna evaluacija cijelog novog desetogodišnjeg plana na sredini programskog razdoblja.
Romi žive deset godina kraće
Novo istraživanje Agencije EU-a za temeljna prava pokazalo je da si četvrtina Roma u zapadnoj Europi ne može priuštiti zdravu hranu i grijanje, a petina njihove djece odlazi u krevet gladna. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebice ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.
Zbog svega toga očekivani životni vijek Roma deset je godina kraći od drugih Europljana.
„Svako četvrto romsko dijete živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti osnovno, kao što su zdrava prehrana ili grijanje, ili kojem je teško platiti stanarinu. Mnogi pate od gladi”, upozorila je agencija.
Istraživanje se temelji na razgovorima s više od 4500 Roma u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održanima između prosinca 2018. i srpnja 2019. Rezultati su objavljeni potkraj rujna.