Udruga navodi da se svake godine za društveno odgovorniji način života odluči tisuće ljudi koji žele da se okonča okrutnost nad životinjama i žele živjeti zdravijim životom te u skladu s prirodom.
Vegetarijanci ne jedu životinje, dok tzv. čisti vegetarijanci – vegani ne jedu ni mliječne proizvode, jaja i med, odnosno izbjegavaju sve namirnice životinjskog podrijetla, napominje udruga.
Poručuju kako će prelaskom na prehranu namirnicama biljnog podrijetla profitirati apsolutno svi – životinje, okoliš, i ljudi s obzirom na to da se godišnje u svijetu uzgoji i zakolje više od 70 milijarda životinja radi ljudske prehrane.
Prijatelji životinja navode da stručnjaci potvrđuju koristi biljne prehrane za zdravlje, napominjući da Američka nutricionistička udruga i nutricionisti Kanade ističu da su dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodne za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije, te da koriste u prevenciji i liječenju određenih bolesti.
„Toliko je dubok učinak biljne prehrane na naše zdravlje da je statistički dokazano da produljuje ljudski život i do 13 godina”, tvrde u udruzi.
Ističu pritom i brojne prednosti biljne prehrane vezane uz očuvanje okoliša.
Primjerice, britanska dobrotvorna organizacija Vegfam procjenjuje da farma od 10 hektara može uzdržavati 60 ljudi uzgajajući soju, 24 ljudi uzgajajući pšenicu ili 10 ljudi uzgajajući kukuruz, a samo dvoje ljudi uzgajajući krave.
Nizozemski znanstvenici pak predviđaju da bi se 2,7 milijarda hektara zemlje koja se trenutačno koristi za ispašu moglo osloboditi u slučaju globalnog odbacivanja mesa, uz još 100 milijuna hektara koji se koriste za uzgoj hrane za te životinje.
Prijatelji životinja podsjećaju da je Vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano još 1847. u Londonu, ali da ljudi od davnina poznaju i prakticiraju biljnu prehranu.
Primjerice, još se Pitagora u 6. st. pr. Krista hranio vegetarijanski zbog etičkih i zdravstvenih razloga. Jedenja mesa u najmlađoj dobi odrekao se i Leonardo da Vinci, koji vjerovao da će doći vrijeme kada će ljudi ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubojstvo čovjeka.
Nekoliko stoljeća kasnije Nikola Tesla smatrao je da „treba učiniti sve napore da bi se zaustavilo obijesno i okrutno klanje životinja, koje može biti pogubno i za ljudski moral.”
Albert Einstein vjerovao je da ništa neće toliko pomoći ljudskome zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku prehranu,
Svjetski dan vegetarijanstva počeo se obilježavati u svijetu 1. listopada 1977. godine. Prema posljednjim podacima i procjenama, u Hrvatskoj živi više od 200 tisuća vegetarijanaca. Jedno istraživanje navodi da 86 posto građana Hrvatske podržava vegetarijanstvo, dok ih 29 posto smatra da bi jednoga dana i sami mogli postati vegetarijanci.
Prelazak na biljnu prehranu otvara nepregledne mogućnosti uživanja u nevjerojatno ukusnim jelima i tisućama novih recepata, kažu Prijatelji životinja, poručujući ljudima da čak i ako nisu vegetarijanci mogu proslaviti Svjetski dan vegetarijanstva uz ukusne recepte biljnih jela.