APN je poziv kreditnim institucijama za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih stambenih kredita objavio 24. kolovoza, a krajnji rok za njihovo zaprimanje je bio 1. rujna do 16 sati.
Kako je objavljeno na javnom otvaranju ponuda u APN-u, najnižu efektivnu kamatnu stopu, od po 2,12 posto i za eurske i kunske kredite, ponudila je Hrvatska poštanska banka (HPB).
Zagrebačka banka i za eurske i kunske ponudila je efektivnu kamatnu stopu od 2,22 posto, a Privredna banka Zagreb (PBZ) od 2,48 posto.
Istovjetnu efektivnu kamatnu stopu i za kredite u kunama i eurima nude još dvije banke - Samoborska banka 3,26 posto, te Croatia banka 3,50 posto.
Ponude ostalih banaka razlikuju se ovisno je li riječ o kreditima u eurima ili kunama pa tako OTP banka Hrvatska nudi kamatnu stopu od 2,22 posto za kredite u eurima, a 2,32 posto za one u kunama.
Nadalje, Raiffeisen banka nudi 2,40 posto za eurske, a 2,70 posto za kunske kredite, dok je ponuda Erste banka 2,99 posto za kredite u kunama, a 2,45 posto za kredite u eurima.
Istarska kreditna banka daje efektivnu kamatnu stopu od 2,26 posto za kredite s valutnom klauzulom, a 2,44 posto za one bez valutne klauzule.
Karlovačka banka za subvencioniranje stambenih kredita nudi kamatnu stopu od 2,70 posto za kune, a 2,60 posto za eure, dok Kent banka nudi 3,06 posto za kunske, a 2,99 posto za eurske kredite.
BKS banka za kredite u kunama daje kamatnu stopu od 2,89 posto, a u eurima od 2,25 posto, dok je Podravska banka ponudila kamatnu stopu za eurske kredite od 2,59 posto.
Tu je i Agram banka, koja nudi efektivnu kamatnu stopu od 2,75 posto za kredite u eurima na rok otplate od 30 godina, a 2,62 posto na eurske kredite na otplatu od 15 godina.
Po obradi ponuda i sklapanju ugovora o poslovnoj suradnji APN-a s kreditnim institucijama, 9. rujna bi trebao i službeno biti objavljen popis banaka koje će davati subvencionirane kredite, s utvrđenim efektivnim kamatnim stopama za eurske i kunske kredite.
Prema ranijim najavama iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, 14. rujna bi trebao biti objavljen oglas o početku subvencioniranja stambenih kredita, dok bi zaprimanje prijava, koje banke u ime svoje klijenata predaju u APN, trebalo započeti 28. rujna.
Dosada više od 13 tisuća odobrenih zahtjeva za subvencije
Dosada su provedena četiri kruga prijava za subvencioniranje kredita, a zadnji u proljeće ove godine i tada su se efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kretale od 2,19 do 3,70 posto.
Prema podacima s internetskim stranicama Ministarstva, kroz dosadašnja četiri kruga odobreno je 13.029 zahtjeva za subvenciju, a u obiteljima koje koriste tu mjeru do sada je rođeno 1.751 dijete.
Po već ranije poznatim uvjetima, zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita mogu podnijeti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće, i to do najviše 1.500 eura po četvornom metru odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Subvencioniranjem stambenih kredita mladima se subvencionira plaćanje dijela stambenog kredita u prvih pet godina otplate.
Za svako rođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija države produžuje za dodatne dvije godine. Izmjenama zakona iz lipnja prošle godine, omogućava se produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu. To znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece subvencija umjesto pet trajati sedam godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.