Toliko je, naime, stipendija za učenje hrvatskog jezika dodijelio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Učinio je to temeljem Javnog poziva koji je izazvao veliko zanimanje, što potvrđuje i podatak o 444 pristigle prijave.
Njihovom obradom utvrđeno je kako je potpunih bilo 215 prijava, a kad su primijenjeni propisani uvjeti i kriteriji za stipendije, odabir je 'pao' na 120 potencijalnih stipendista.
Više od polovice ih dolazi iz Argentine (37) i Čilea (26), no nije zanemariv ni broj onih iz Venezuele (15) i Perua (12). Učiti jezik predaka žele i potomci Hrvata iz Bolivije, Kolumbije, Brazila, Urugvaja, Paragvaja, SAD-a, Kanade, Novog Zelanda, Njemačke, Posljske, Španjolske.
Većina jezik želi učiti u Zagrebu, nitko u Osijeku
Većina ih, više od 90, hrvatski jezik želi učiti u Zagrebu, 20 u Splitu, desetak u Rijeci, dok se za Osijek nitko nije prijavio.
Lista potencijalnih stipendista objavljena je na mrežnoj stranici Ureda, a konačna će se objaviti nakon što se okonča rok za prigovore, određen zaključno s 5. kolovoza.
Stipendija uključuje trošak tečaja hrvatskoga jezika, subvencioniranu prehranu do dva obroka dnevno, djelomičnu naknadu za smještaj u studentskom domu, ili privatno u iznosu od 400 kuna mjesečno koja se isplaćuje svim stipendistima koji uspješno završe upisani semestar.
Ured napominje da je broj raspoloživih mjesta u studentskim domovima ograničen (Zagreb 50, Split 20, Rijeka 5, Osijek 3 mjesta) te da ih odobrava Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odnosno nadležni studentski centar. Prednost pri dobivanju smještaja imaju stipendisti s većim brojem ostvarenih bodova i mlađi od 36 godina.
Potencijalnim stipendistima preporučeno da prate situaciju s pandemijom
Zbog pandemije koronavirusa, Ured poziva sve potencijalne stipendiste, pogotovo one izvan Europe, da još jednom razmotre mogućnost dolaska u Hrvatsku za tečaj koji započinje u prvom tjednu listopada. Svakako im preporučuje da prate preporuke i upute HZJZ-a te službenu Vladinu stranicu www.koronavirus.hr.
Program učenja hrvatskog jezika od 2012. provodi Središnji državni, a cilj mu je upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture, nacionalnog identiteta, kao i promicanje suradnje i povezanosti Hrvatske s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima.