Akademik Igor Fisković (1944., Orebić) oduvijek je bio iznimno aktivan u struci i plodan u znanstvenom i stručnom radu, od prvih objavljenih radova sredinom 60-ih godina prošloga stoljeća pa sve do danas proučava spomenike na tlu Hrvatske u rasponu od kasne antike do renesanse.
Opseg njegovih znanstvenih interesa i stručnih djelatnosti obuhvaća gotovo sve aspekte povijesno-umjetničkog istraživanja i konzervatorskog rada: arheološka istraživanja, umjetničku topografiju, genezu i tipologiju arhitekture, kulturološke i sociološke osnove stilova, urbanističke i ikonološke teme, kao i konzervatorske projekte i studije, pripremu izložbi, uređenja muzeja i muzejskih zbirki.
Kako se ističe u obrazloženju, izvanredno bogata znanstvena produkcija, koja obuhvaća šest znanstvenih knjiga te više od 170 objavljenih znanstvenih i otprilike jednak broj stručnih radova, predstavlja nemjerljiv doprinos proučavanju hrvatske umjetničke baštine.
Bio je voditelj niza znanstvenih projekata u okviru kojih je sustavno istraživana umjetnička baština istočne jadranske obale i stasala je nova generacija povjesničara umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Velik doprinos dao je na području zaštite i konzervacije, a i na širem stručnom području obnašao veći broj dužnosti. Za svoj je rad Fisković nagrađivan brojnim prestižnim nagradama, a Nagrada za životno djelo DPUH-a dodjeljuje mu se prigodom 75. obljetnice života.
"Nagrade su čudna stvar, mogu vas mimoići ili doći, ne mogu reći da mi je ova nagrada poticaj, ali je potpora u ustrajnosti i samom radu", rekao je Fisković u snimljenoj video izjavi.
Izrazio je zadovoljstvo što su prijedlozi došli s dvije strane, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kojem proveo 43 godine i iz Službe za zaštitu spomenika gdje je dao doprinos u teškim prilikama od 1992. do 1997. u Dubrovniku.
Kaže da ga posebno raduje što nagrada dolazi iz same struke, DPUH-a kao "relevantne ustanove koja se desetljećima pokazala aktivna na svim poljima vezano uz hrvatsku nacionalnu baštinu i po pitanjima djelatnosti koju zovu najljudskijom od svih ljudskih djelatnosti, umjetnosti i umjetničke kreacije."
Dodijeljena godišnja nagrada, povelje i nagrade za diplomski rad
Godišnju nagradu za 2019. godinu dobio je Berislav Valušek, autor knjige "Arhitekt Carl Seidl. Opus na Opatijskoj rivijeri", koja predstavlja kompleksno istraživanje opatijskog opusa bečkog arhitekta Carla Seidla (1858.–1936.).
"Do sada javnosti nedovoljno poznatog bečkog arhitekta autor smješta u kontekst onodobnih stilskih previranja, kada se u cijeloj Europi, a osobito u Beču, paralelno primjenjuju historicizam, secesija i moderna, prepoznavši doprinos Opatije srednjoeuropskoj arhitekturi i urbanizmu", ocijenjeno je.
"Po dubinskom istraživanju teme, razrađenim komparativnim analizama i dobrom poznavanju europske arhitekture ova monografija obogaćuje hrvatsku i europsku povijest umjetnosti jednom novom osobnošću i jednim novim opusom", dodaje se.
Dobitnici Povelja za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti su "Umjetnost i život su jedno ‒ Udruženje umjetnika Zemlja, 1929.‒1935.", izložbeni projekt Galerije Klovićevi dvori, Lovorka Magaš Bilandžić, autorica knjige "Sergije Glumac: grafika, grafički dizajn, scenografija" i Mirjana Repanić-Braun, glavna urednica časopisa "Radovi" Instituta za povijest umjetnosti od 2004. do 2019. godine
Dodijeljene su i Nagrade za najbolji diplomski rad za prošlu godinu. Dobili su ih Mate Bareta, za rad "Sveti Ivan Trogirski u likovnoj umjetnosti Dalmacije od XV. do XIX. stoljeća" (Odsjek za povijest umjetnosti u Splitu), Filip Lovrić za rad "Transformacija kulturnog pejzaža zadarskog arhipelaga od 4. do 11. stoljeća" (Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb) i Kristian Volarić za rad "Riječki slikar Romolo Venucci i utjecaj mađarske avangardne scene na kubokonstruvističku i futurističku fazu njegovog stvaralaštva" (Odsjek za povijest umjetnosti, Rijeka)
Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske "Radovan Ivančević" dodjeljuje se od 2006. godine, a ove je o njima odlučivalo povjerenstvo sastavljeno od pet redovnih članova Darija Alujević, Frano Dulibić, Miroslav Gašparović, Petar Puhmajer i Ratko Vučetić.