"Mislim da svi, kao šefovi država ili vlada možemo iskazati zadovoljstvo da je došlo do kompromisa, koji je jako dobar, zato što su svi nešto dobili, a najviše će dobiti proces gospodarskog oporavka u državama članicama", izjavio je Plenković, nakon završetka maratonskog samita, koji je trajao pet dana.
Hrvatska će iz novoga Višegodišnjeg finanancijskog okvira (VFO) imati nešto više od 12,6 milijardi eura te iz novog instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) 9,4 milijarde eura. Od tih 9,4 milijarde, nešto više od 5,9 milijardi su bespovratna sredstva, a 2,350 milijardi su zajmovi.
"Ovo je postignuće bez presedana. Dobili smo više nego dvostruko sredstava nego u prvih sedam godina članstva", rekao je Plenković. Nacionalna omotnica koju je Hrvatska imala u VFO-u za 2014-2020. iznosi 10,7 milijardi eura.
"Na ovaj način mislim da ćemo imati pravu, sjajnu, čvrstu polugu za provođenje reformi, za realizaiju projekata, za ulaganja i ono što je najvažnije za brzi gospodarski opravak", rekao je Plenković.
Dodatnih 400 milijardi za Hrvatsku
Plenković je istaknuo da je unutar nacionalne omotnice uspio izlobirati dodatnih 400 milijuna eura pozivajući se na argument da je Hrvatska jedina članica, koja je koristila samo jedan VFO i još 100 milijuna za ruralni razvoj.
U ranijem prijedlogu bilo je predviđeno 300 milijuna, što je sada povećano na 400.
"Tih 400 milijuna dodatnih kohezijskih sredstava, to je za naše regije kojima je potreban dodatni ciklus investicija te još 100 milijuna za ruralni razvoj. Mogu reći da smo obavili prilično dobar posao ovdje", rekao je premijer.
Plenković je rekao da svoj zahtjev argumentirao činjenicom da je Hrvatska jedina članica koja je dosad koristila samo jedan sedmogodišnji proračun i usporedbom sa zemljama srednje i istočne Europe koje su znatno ranije ušle u EU-u.
Ta usporedba pokazuje da su te zemlje imale golema ulaganja zahvaljujući redistribucijskoj snazi europskog proračuna koji je potaknuo njihov ekonomski razvoj.
"Tim smo argumentima privoljeli naše kolege da dobijemo ta sredstva. Drago mi je da smo dobili potporu i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, koji je postao popularan u našoj izbornoj kampanji, a sad se pokazuje kao doista važan čovjek i nije loše biti s njim u dobrim odnosima. Imali smo potporu i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, koja ima dugogodišnje simpatije prema Hrvatskoj, imala je kao njemačka ministrica obrane vrlo dobre odnose s našim ministrom Krstičevićem, a Hrvatska je jedna od zemalja koja joj pomogla da bude predsjednica Komisije", rekao je Plenković.
Čelnici zemalja članica postigli su u ponedjeljak oko 5.30 sati ujutro, u petom danu iscrpljujućih pregovora dogovor o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i novom instrumentu EU sljedeće generacije, koji je odgovor na gospodarske posljedice koronakrize. Paket je ukupno težak 1824 milijarde, od čega 1074 milijarde otpada na sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine, a 750 milijardi na EU sljedeće generacije (NGEU). Od tih 750 milijardi, 390 milijardi će se dodjeljivati kao bespovratna pomoć, a 360 milijardi kao zajmovi.
Sada Hrvatska i ostale zemlje članice imaju vremena do sredine listopada za pripremu nacionalnih planova za oporavak na temelju kojih će moći povlačiti sredstva iz NGEU-a.
"Naš plan za oporavak naslanjat će se na program vlade koju ću predstaviti u četvrtak u Hrvatskom saboru, na nacionalni program reformi, program konvergencije i na naše aktivnosti u sklopu pridruživanja eurozoni. Pripremit ćemo brojne projekte, brojne reformske aktivnosti", rekao je Plenković.
Plenković dodaje da je iz ovoga vidljivo koliko je za Hrvatsku važno članstvo u Europskoj uniji, a da će se puni učinak članstva vidjeti tek nakon što iskoristi dva Višegodišnja financijska okvira.