"Vjerujemo da učestalo negativno razmišljanje može predstavljati novi faktor rizika za razvoj demencije", kazala je voditeljica istraživanja, dr. Natalie Marchant, psihijatrica i viša znanstvena suradnica na odjelu za mentalno zdravlje londonskoga University Collegea.
Znanstvenici su u sklopu studije proučavali negativna razmišljanja o prošlosti i zabrinutost za budućnosti na više odo 350 ljudi starijih od 55 godina tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Trećina sudionika ispitivanja podvrgnuta je PET pretrazi mozga da bi im se izmjerile naslage tau i beta amiloida, dvaju proteina koji se smatraju odgovornima za razvoj Alzheimerove bolesti, najčešće vrste demencije.
Tomografija je pokazala da su ljudi koji su češće razmišljali negativno imali više tau i beta amiloidnih nakupina, lošije pamćenje i značajniji kognitivni pad tijekom četverogodišnjeg razdoblja u odnosu na ljude koji nisu bili pesimisti.
Isto je istraživanje pokazalo da su depresivni i anksiozni ljudi bili podložniji izraženijem opadanju kognitivnih sposobnosti u odnosu na ljude koji to nisu, što se poklapa s rezultatima ranije provedenih studija.
"Ovo je prva studija koja ukazuje na biološku povezanost između ponavljajućeg negativnog razmišljanja i Alzheimerove patologije te liječnicima omogućuje da na precizniji način procijene rizik od razvoja demencije i pomognu pacijentima personaliziranom terapijom", smatra dr. Richard Isaacson, neurolog i utemeljitelj Klinike za prevenciju Alzheimerove bolesti u Medicinskom centru NYork-Presbyterian i Weill Cornell, koji nije sudjelovao u studiji.
No izmjerena razina tau i amiloidnih proteina nije bila viša kod ljudi koji su otprije patili od depresije i anksioznosti, što dovodi do pretpostavke da su upravo česte negativne misli glavni razlog zbog kojih depresija i anksioznost pridonose obolijevanju od Alzheimerove bolesti.
"Važno je istaknuti kako rezultati studije ne znače da će kratkotrajan period negativnog načina razmišljanja prouzročiti razvoj Alzheimerove bolesti", rekla je Fiona Carragher, voditeljica Odjela za istraživanje londonskoga Društva oboljelih od Alzheimera. "U svakom slučaju, potrebno je provesti dodatna istraživanja da bismo došli do konkretnijih zaključaka".
Znanstvenici se slažu da bi metode mentalnog treninga, poput meditacije, mogle pridonijeti promicanju pozitivnog načina razmišljanja pri čemu se količina negativnih misli smanjuje, a istodobno se poboljšava opće zdravstveno stanje. Planiraju provesti dodatne studije da bi testirali svoju hipotezu.
Nju potkrepljuju i ranija istraživanja. Ljudi koji na život gledaju s pozitivnog stajališta rjeđe će se razboljeti od kardiovaskularnih bolesti od pesimističnih osoba, pokazala je studija iz 2019. godine.