U stečaju nestala tvrtka "Plavi vjesnik", osnovana prije dvije godine sa sjedištem u Imotskom, imala je malo toga zajedničkog s kultnim izdanjem zagrebačke kuće Vjesnik i središnjim mjestom hrvatskog stripa poslije Drugog svjetskog rata.
20 godina obarao tiražne rekorde
"Kad sam čuo da je 'Plavi vjesnik' otišao u stečaj prva reakcija je bilo čuđenje. 'Plavi vjesnik'- stečaj, otkud to, kako to, o čemu je riječ? Nisam ni znao da postoji ta tvrtka. Znao sam da je Miličević prije dvadesetak godina pokrenuo novi 'Plavi vjesnik', da je u redakciju bio uključen i Jules Radilović, jedan od nosećih autora nekadašnjeg "Plavca", ali je taj revival bio neuspješan. Miličevićev 'Plavi Vjesnik' vrlo brzo je nestao s kiosaka", kazao je za Hinu novinar i povjesničar stripa Veljko Krulčić.
No, ističe da Miličeviću ipak treba i "skinuti kapu" što se prvi dosjetio koristiti naziv "Plavi Vjesnik" jer generacijama "prosvijećenih" čitatelja priziva sjećanje na sjajan omladinski tjednik koji je, unatoč predodžbi mnogih o "olovnim vremenima", obarao tiražne rekorde u Zagrebu gotovo dvadeset godina od 1954. do 1973.
"Plavi vjesnik je za Zagreb i Hrvatsku u to doba značio ono isto što je za Beograd i za Srbiju značio 'Politikin zabavnik'. Samo je beogradska Politika bila pametnija i nije dozvolila gašenje svog zaštitnog znaka, dok su šefovi Vjesnika nakon 1971. dozvolili da 'Plavi vjesnik' s 970. brojem ode u ropotarnicu povijesti", ističe Krulčić.
Velikani stripa na jednom mjestu
"Plavi vjesnik" predstavlja središnje mjesto za poslijeratni hrvatski strip, tu je organizirana prva, prava, produkcija originalnog domaćeg stripa koja je doprinijela da Zagreb 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća bude jedan od centara europskog stripa, objašnjava Krulčić.
"U 'Plavcu' su objavljivali Andrija Maurović, Žarko Beker, Vladimir Delač, Jules Radilović, Walter Neugebauer, Oto Reisinger, Zdenko Svirčić... Vrhunske scenarije pisali su Norbert Neugebauer, Zvonko Furtinger, Rudi Aljinović, Marcel Čukli. U 'Plavcu' je Borivoj Dovniković objavljivao 'Mendu Mendovića', strip po popularnoj tv-emisiji, zahvaljujući kojem je naklada lista došla do svojih rekorda od 140.000 primjeraka, prema sjećanju tadašnjeg urednika Nenada Brixyja.
Osim Brixyja, zasluge za pozicioniranje i uspjeh 'Plavog vjesnika' svakako su imali i njegov prvi urednik Mladen Bjažić pa i Brixyjev nasljednik Pero Zlatar, kojeg neki povjesničari stripa omalovažavaju, ali fakti su neumoljivi", kaže Krulčić.
SF pod okriljem socijalističkog moćnika
"Zlatar je u vrijeme svog uređivanja vratio tjedniku zavidnu nakladu, na polju stripa na svoje stranice doveo je i 'Asteriksa' te je pokušao obnoviti Maurovićevog najpopularnijeg junaka Starog mačka".
"Plavi vjesnik" poznat je i po preuzimanju, barem u to doba, nekima pomalo "sumnjivog" britanskog znanstveno-fantastičnog strip junaka Dan Darea i to, kako se kasnije otkrilo, pod zaštitom moćnog socijalističkog političara, sekretara vanjskih poslova, šefa partijske škole u Kumrovcu, ali i zaključno, glavnog urednika Vjesnika - Josipa Vrhovca.
"Naravno, tu je i 'Den Deri' (hrvatski prijevod) koji je nekih pet-šest godina izlazio na naslovnici 'Plavca' u koloru, a koliko je čitatelja zavoljelo SF samo zbog tog stripa neće se nikada otkriti.
Kad spominjem 'Dan Darea' manje je poznato da je za njegov dolazak ponajviše zaslužan Josip Vrhovec, tada dopisnik Vjesnika iz Londona. Vrhovec je čak i prevodio jedno vrijeme 'Den Derija'".
Reportaže, zanimljivosti, razgovori s poznatima, ali i škola stripa
No, svakako treba istaknuti da "Plavi vjesnik" nisu bili samo stripovi, nego i reportaže, razne zanimljivosti, razgovori s brojnim poznatima i nepoznatima, priče, vrhunske ilustracije, korespodencije s čitateljima.
Kako Krulčić ističe, jedan od čitatelja bio je i liječnik i sada poznati političar Željko Reiner, koji je u svom javljanju redakciji naveo kako se "želi baviti crtanjem stripova". Zbog takvih želja "Plavac" je pokrenuo i "školu stripa" koju su vodili Žarko Beker i Rudi Aljinović.
"Plavi vjesnik" je nestao prije gotovo pedeset godina, no uskrsnuo je prvo kao istoimeni list krajem 90-ih, a onda kao i tvrtka koju je pokopao stečaj.
Miličevićev "Plavi vjesnik" je u stečaju, a onaj stari "Plavi vjesnik", zaključuje Krulčić, zauvijek će svojim suvremenicima biti i ostati dio njih i njihovih sjećanja na nešto lijepo, dobro, poučno i, zaključno, na nešto što ih je formiralo u djetinjstvu.
Piše: Miroslav Edvin Habek