"Europa se suočava s udarom na gospodarstvo koji nije zabilježen od Velike depresije. I dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni, a ovisit će o brzini kojom će se ukidati ograničenja kretanja, važnosti usluga poput turizma u svakom gospodarstvu i financijskim resursima pojedinih država", kazao je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni, predstavljajući prve ekonomske procjene Komisije od izbijanja pandemije koronakrize.
Prognoze su i ključni dokument za izradu revidiranog prijedloga sedmogošnjeg proračuna EU-a i plana za oporavak koji će biti dio toga proračuna. Komisija bi trebala predstaviti novi prijedlog u drugom ili trećem tjednu svibnja.
Hrvatska među zemljama s najvećim padom
U proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7,7 posto, a sljedeće godine rasti 6,3 posto.
U EU27 očekuje se pad od 7,4 posto i dogodine rast 6,1 posto.
Najmanji pad gospodarstva ove godine očekuje se u Poljskoj (4,3 posto), a najveći u Grčkoj (9,7 posto), Italiji (9,5 posto), Španjolskoj (9,4 posto) i Hrvatskoj (9,1 posto).
Projekcije rasta za EU i europodručje u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu 2019. revidirane su naniže za približno devet postotnih bodova.
Procjene su rađene pod pretpostavkom da se postupno nastavi s popuštanjem mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije, koje započelo ovoga mjeseca.
Stoga su rizici u vezi sa sigurnošću prognoza neuobičajeno veliki i pretežno negativni.
Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutačno predviđeno, mogla bi prouzročiti puno veći pad BDP-a nego što se pretpostavlja u osnovnom scenariju prognoze. Ako ne bude čvrste i pravodobne zajedničke strategije oporavka na razini EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih gospodarskih, financijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja.
Neujednačen oporavak
Nakon velikog udarca Komisija predviđa nepotpun i neujednačen oporavak u Europskoj uniji.
Pandemija koronavirusa ozbiljno je utjecala na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance opskrbe.
Očekivano postupno popuštanje mjera ograničavanja trebalo bi postaviti temelje za oporavak, premda se ne može očekivati da će gospodarstvo EU-a do kraja 2021. u potpunosti nadoknaditi ovogodišnje gubitke. Ulaganja će i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se u potpunosti oporaviti.
Gospodarski oporavak pojedinih država članica neće ovisiti samo o razvoju pandemije u toj državi, već i o strukturi njezina gospodarstva i sposobnosti odgovora na krizu s pomoću stabilizacijskih politika. S obzirom na međuovisnost gospodarstava EU-a, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na jačinu oporavka drugih država članica, ističe Komisija.