U vezi s trenutačnom situacijom, iz Leksikografskog zavoda su poručili da su na svojim internetskim stranicama razvili nove sadržaje kojima se nastoje približiti svojim korisnicima.
Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" posljednjih desetak godina marljivo razvija javno dostupnu digitalnu zbirku leksikografskih sadržaja, koja trenutačno obuhvaća više od 250.000 enciklopedijskih i leksikonskih članaka.
Središnje mjesto, ističe taj zavod, ima mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije (enciklopedija.hr), Opće enciklopedije, koja se svakodnevno ažurira i nadopunjuje novim sadržajima, a tu su i nacionalna biografska enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon (hbl.lzmk.hr) te Hrvatska tehnička enciklopedija (tehnika.lzmk.hr), koja prikuplja i usustavljuje znanje o povijesti i današnjim dosezima tehnike u Hrvatskoj.
U želji da iskoristi nove tehnologije i olakša pristup svojim enciklopedijama i leksikonima, Leksikografski zavod nastavlja sustavno digitalizirati starija izdanja, a portal znanja (enciklopedija.lzmk.hr) trenutačno obuhvaća sadržaj devet takvih digitaliziranih izdanja: Filmsku enciklopediju, Filmski leksikon, Krležijanu, Istarsku enciklopediju, Medicinski leksikon, Pomorski leksikon, Nogometni leksikon, Hrvatski opći leksikon te već spomenuti Hrvatski biografski leksikon.
Na internetskim su stranicama Leksikografskog zavoda (lzmk.hr) dostupni i ostali digitalni sadržaji koji se mogu pretraživati bez naknade, otvaranja korisničkog računa ili prijave.
Leksikografski zavod predstavlja novu mrežnu platformu – e-Leks (lzmk.hr/e-leks), u sklopu koje će se objavljivati tekstovi o aktualnim događajima, znamenitim osobama i ostalim zanimljivostima, upućujući korisnike na izvore u svojim digitalnim izdanjima.
Zavod se nada da će time korisnicima, posebno učenicima i studentima, pružiti dodatnu pomoć u pronalaženju podataka i širenju znanja te upoznavanju s enciklopedijom koja u suvremenom svijetu nipošto nije izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu, nego ju, podjednako potrebnu, samo prilagođuje novomu komunikacijskom okružju.
Ocjenjuje kako na taj način nastavlja 70-godišnja tradicija javnoga djelovanja Zavoda i šeststoljetna tradicija hrvatske leksikografije, ovaj put u obliku novih medija i digitalne komunikacije.
Digitalna izdanja Leksikografskoga zavoda mogu se „listati“ kad god se poželi, gdje god se želi i koliko god se želi, poručuje Leksikografski zavod "Miroslav Krleža".
Leksikografski zavod je potkraj prošle godine predstavio i digitaliziranu Hrvatsku enciklopediju Mate Ujevića (1941.–1945.), koja je objavljena u sklopu programa Digitalna zbirka Mate Ujevića.