Svjetska zdravstvena organizacija skreće pozornost na to da korištenje ovakvih lijekova može imati ozbiljne i teške nuspojave, a jedan znanstvenik kaže da bismo "zbog lažnih lijekova na tržištu mogli imati paralelnu pandemiju", piše BBC
U tjednu u kojem je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju koronavirusa, Operacija Pangea, Interpolova jedinica za borbu protiv globalnoga farmaceutskog kriminala, u samo tjedan dana obavila je 121 uhićenje u 90 zemalja, što je rezultiralo zapljenom opasnih lijekova u vrijednosti od preko 14 milijuna dolara.
Od Malezije do Mozambika, policija je konfiscirala više desetaka tisuća lažnih maski za lice i lažnih lijekova. Distributeri tvrde da mnogi među njima mogu "izliječiti" zarazu koronavirusom.
"Ilegalna trgovina takvih lažnih medicinskih potrepština usred krize javnog zdravlja, potpuno je nepoštivanje ljudskih života", smatra glavni tajnik Interpola Jurgen Stock.
Po podacima WHO-a, lažna medicinska roba, u koju spadaju lijekovi koji mogu biti i kontaminirani, koji sadrže pogrešan ili nemaju aktivnog sastojka, ili im je istekao rok trajanja, na tržištu zemalja s niskim i srednjim primanjima vrijedi više od 30 milijarda dolara.
"Najbolji ishod je da takvi lažni lijekovi vjerojatno neće izliječiti bolest kojoj su namijenjeni i neće imati nikakvih posljedica", kaže Pernette Bourdillion Esteve, iz tima WHO-a koji se bavi falsificiranim medicinskim proizvodima. No istodobno upozorava da je " najgori mogući ishod da će oni aktivno nanijeti štetu zdravlju jer mogu sadržavati toksične sastojke."
Lanac opskrbe
Globalna farmaceutska industrija vrijedi više od bilijun dolara. Golemi lanci opskrbe protežu se od ključnih proizvođača u Kini i Indiji, preko skladišta za pakiranja u Europi, Južnoj Americi ili Aziji, do distributera koji lijekove šalju u svaku zemlju svijeta.
"Danas vjerojatno ništa nije toliko globalizano kao lijekovi", kaže Esteve. No kako se svijet sve više zatvara, lanac snabdijevanja već pomalo 'puca'.
Nekoliko farmaceutskih tvrtka iz Indije za BBC je kazalo da sada funkcioniraju s 50 do 60 posto uobičajenog kapaciteta. S obzirom na to da indijske tvrtke s 20 posto sudjeluju u opskrbi svih osnovnih lijekova za afrički kontinent, afričke će države biti posebno pogođene novonastalim stanjem.
Ephraim Phiri, ljekarnik u zambijskoj Lusaki, kaže da se nestašica već osjeća.
"Lijekova nam već ponestaje i mi ih nastojimo nadomjestiti, a zapravo smo nemoćni jer je vrlo teško doći do novih zaliha…, osobito lijekova poput antibiotika i onih za liječenje malarije."
Muku muče i proizvođači i dobavljači jer su sirovine za izradu tableta sada toliko skupe da neke tvrtke jednostavno ne uspijevaju nastaviti s radom.
Jedan pakistanski proizvođač lijekova kaže da je ranije sirovine za antimalarijski lijek hidroklorokin nabavljao za oko 100 američkih dolara po kilogramu, no danas se cijena povećala na čak 1150 američkih dolara po kilogramu.
I dok sve veći broj zemalja uvodi potpunu blokadu, problem ne predstavlja isključivo smanjena proizvodnja, već i povećanje potražnje jer ljudi u cijelom svijetu panično stvaraju zalihe osnovnih lijekova.
Kombinacija smanjene ponude i povećane potražnje, razlog je zbog kojega WHO upozorava na opasno povećanje proizvodnje i prodaje lažnih lijekova.
"Kad ponuda ne namiruje potražnju, stvara se okružje u kojemu će se potražnju pokušati nadoknaditi lažnim ili lijekovima slabije kvalitete", kaže Esteve.
Lažni lijekovi
Iz razgovora s farmaceutima i tvrtkama za proizvodnju lijekova diljem svijeta, doznaje se da je trenutačno na udaru globalna opskrba lijekovima protiv malarije.
Otkako je američki predsjednik Donald Trump spomenuo potencijal klorokina i srodnog mu derivata hidroksiklorokina u liječenju koronavirusa, globalno je porasla potražnja za ovim liekovima, namijenjenim liječenju malarije.
WHO opetovano upozorava da nema čvrstog dokaza po kojemu su ti lijekovi uspješni u liječenju virusa koji uzrokuje covid-19.
S ozbirom na povećanu potražnju, BBC je ustanovio da su već sada u opticaju velike količine lažnog klorokina u Demokratskoj Republici Kongu i u Kamerunu.
Antimalarijski lijek klorokin u uobičajenim se okolnostima prodaje u kutijama od po 1000 tableta koje se prodaju po četrdesetak dolara, dok ga lokalni farmaceuti u DR Kongu sada prodaju i po 250 američkih dolara.
Profesor Paul Newton, stručnjak za lažne lijekove sa Sveučilišta Oxford upozorava da će se, s obzirom na daljnji razvoj pandemije, distribucija lažnih i opasnih lijekova samo povećavati ako vlade globalno ne nastupe jedinstveno.
"Prijeti nam opasnost od paralelne pandemije - one nekvalitetnih i falsificiranih proizvoda, ako se svi ne angažiramo na globalnome koordiniranom planu. U protivnom će korist od moderne medicine biti u potpunosti izgubljena."