"Zemlje članice EU-a sada moraju pokazati zajednički duh odlučivanja i inovativnosti. To bi moglo biti u obliku namjenskog europskog fonda koji bi mogao izdavati zajendičke obveznice. Moglo bi se razmotriti da se takvom nekonevencijalnom fondu alociraju porezna sredstva", kaže se u autorskom članku koji je u ponedjeljak objavljen u nekoliko eurpskih medija, a čiji su autori povjerenik za unutarnje tržište, Francuz Thierry Breton i povjerenik za gospodarstvo Talijan Paolo Gentiloni.
Iz toga fonda financirali bi se isključivo projekti za gospodarski oporavak od trenutačne krize. Fond bi imao sustav upravljanja "koji bi omogućio izbjegavanje bilo kakvog moralnog hazarda, posebice u pogledu ciljeva financiranja", navode povjerenice.
Moralni hazard je pojam iz ekonomije koji označava ponašanje nekog subjekta koji povećava svoju izloženost riziku jer zna da neće pokrivati punu cijenu toga rizika.
Dvojica povjerenika ističu da su euroske institucije već reagirale kako bi se osigurala likvidnost poduzeća koja su morala ograničiti ili posve zaustaviti svoje aktivnosti zbog pandemije koronavirusa.
"Međutim, sada moramo ići dalje kako bismo zaustavili krizu, zaštitili tvrtke i raadnike, a onda i ponovno pokrenuli industrijsku bazu i unutarnje tržište EU-a u svakoj zemlji. Na svakoj je državi članici, naravno, da izradi vlastiti plan oporavka i procijeniti koliko će dodatnih financijskih sredstava trebati prikupiti na tržištima. Zbog financijske situacije u svakoj od zemalja članica, nijedna europska zemlja, sjeverna ili južna, nema sredstava sama se nositi s ovakvim šokom bez dodatno zaduživanja. Niti jedna", ističu povjerenici.
Navode nekoliko načela kojima se treba voditi u suočavanju s financijskim izazovima koji stoje pred EU-om: nijedna zemlja ne smije biti ostavljena po strani; nijedno gospodarstvo ne smije biti izoliranom žrtvom pandemije; sve zemlje EU-a moraju imati pošten pristup pod usporedivim uvjetima sredstvima potrebnim za financiranje njihovih planova.
Breton i Gentiloni dodaju da ukupne potrebe za financiranjem 27 zemalja EU moraju biti razmjerne onome što je u pitanju. Pri tome kao primjer navode njemački plan za izdavanje dodatnih obveznica u iznosu od 356 milijardi eura te plan spašavanja koji je Njemačka već donijela u iznosu od 600 milijardi eura, što uključuje jamstva od 400 milijardi eura. To zajedno iznosi 10 posto njemačkog BDP-a.
"Ako primjenimo tih 10 posto na Europsku uniju, potrebe za dodatnim financiranjem mogle bi biti u rasponu od 1500 do 1600 milijardi eura, koji će biti izravno ubrizgani u gospodarstvo", kaže se u članku.
Francuska, Italija i Španjolska već dugo traže uspostavu instrumenta za kolektivno izdavanje obveznica. S druge strane, Njemačka i Nizozemska stalno su odbijale takve prijedloge uz obrazloženje da bi na taj način pojedine zemlje izgubile interes za provedbu strukturnih reformi i uravnoteženje proračuna.
Čelnici zemalja članica EU pozvali su na svom zadnjem virtualnom sastanku 26. ožujka Europsku komisiju i predsjednika Europskog vijeća da pripreme plan izlazne strategije za razdoblje nakon pandemije koronavirusa, uključujući i sveobuhvatni plan oporavak i goleme investicije koje će biti potrebne.
Čelnici su od ministara financija zatražili da u roku od dva tjedna pripreme zajednički ekonomski odgovor na koronakrizu.
U utorak se održava video-konferencija ministara financija koji će pokušati odgovoriti na taj zahtjev čelnika zemalja članica.