Čelnici EU-a sutra na video-konferenciji o posljedicama koronavirusa

Redoviti proljetni sastanak na vrhu, koji se trebao održati u četvrtak i petak u Bruxellesu otkazan je zbog krize s koronavirusom i umjesto toga u četvrtak popodne održat će se video-konferencija, koja će uglavnom biti posvećena pitanjima kako se suočiti s tom krizom i njezinim posljedicama. 
Rasprava će se voditi oko četiri prioriteta: suzbijanja širenja virusa; opskrbe medicinskom opremom, posebice respiratorima i maskama; poticanja istraživanja, posebice na pronalasku cjepiva, te oko socijalno-ekonomskih posljedica.
To će biti već treća video-konferencija posvećena koordinaciji napora u borbi s koronavirusom. 
Čelnici 27 država članica podržat će i odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Odluka o otvaranju pregovora ne predviđa nikakav datum kada bi se mogle održati prve konferencije o pristupanju, na kojima se pregovori i formalno otvaraju. Unatoč tome, s obzirom na raspoloženje koje u državama članicama vlada prema proširenju i s obzirom na sadašnje krizne okolnosti, riječ je o golemom uspjehu, koje se može pripisati hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a.
Čelnici država članica trebali bi usuglasiti i izjavu u kojoj bi pozvali da se počne s pripremama mjera za povratak u normalno funkcioniranje društva i gospodarstva nakon što kriza s koronavirusom završi. Očekuje se da će čelnici pozvati Europsku komisiju da pripremi smjernice i akcijski plan za taj povratak.
U zajedničkoj izjavi također bi se trebao naći poziv da se uspostavi jedan pravi europski centar za upravljanje krizama.
Na razini EU-a od izbijanja krize dogovorene su privremene restrikcije za ulazak na teritorij EU-a iz trećih zemalja, zatim paket za suočavanje s gospodarskim posljedicama krize te mjere za nesmetan protok robe na jedinstvenom tržištu.
Nekoliko zemalja članica uputilo je predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu pismo u kojem traži da se omogući izdavanje zajednički obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstevenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.
Riječ je o tzv. korona-obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom. Pismo su potpisali čelnici devet zemalja članica: Belgije, Francuske, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Slovenije, Portugala i Španjolske.
"Moramo raditi na instrumentu zajedničkog duga, koji bi izdavala jedna europska institucija kako bi se zaduživali na tržištu u korist svih država članica, a za otklanjanje posljedice koronovairusa", kaže se u zajedničkom pismu.
Neke članice poput Italije, Španjolske i Francuske već dulje vrijeme traže uvođenje euro-obveznica, kojima bi se smanjila cijena zaduživanja pojedinih članica europodručja, jer bi iza tih obveznica stajala cijela eurozona. Međutim, Njemačka i Nizozemska snažno se protive zajedničkim obveznicama.
Čelnici će također razgovarati o pomoći svojim državljanima da se vrate doma, koji su zbog ograničenja kretanja, ostali zaglavljeni diljem svijeta. Procjenjuje se da ima nekoliko stotina tisuća europskih građana koji su se zatekli izvan EU-a nakon što su uvedene restrikcije kretanja i otkazane zrakoplovne veze.