Izvanredni sastanak na vrhu, koji je započeo u četvrtak popodne prvom plenarnom sjednicom, nastavljen je do duboko u noć bilateralnim sastancima predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela sa svim čelnicima.
Plenković je po dolasku na drugi dan samita rekao da se na bilateralnom sastanku s Michelom zalagao za pitanja koja su važna za Hrvatsku.
"To su kohezijska politika i pitanje demografske revitalizacije i nastojali smo da u okviru konačnog dogovora ostvarimo što bolji rezultat za Hrvatsku", rekao je Plenković.
Na pitanje nazire li se da li bi netko mogao popustiti i hoće li Michel izići s novim prijedlogom, Plenković je odgovorio da to tek treba vidjeti.
"To ćemo sad vidjeti. Svi smo imali bilateralne sastanke s Michelom uz asistenciju predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, i on će nas sada, kao netko tko je čuo sve nas, izvijestiti kako to izgleda. Ne znam dokle su stigli, oni su po mojim saznanjima završili jutros oko sedam sati. Vidjet ćemo, ne mogu u ovom trenutku reći više od toga, nastojat ćemo da novi proračun bude što bolji za Hrvatsku", rekao je.
Istaknuo je da je "važno postići dobar, a ne bilo kakav sporazum".
Danska premijerka Mette Frederiksen, čija je zemlja među onima koje najviše traže smanjenje proračuna EU-a, izjavila je u petak ujutro da ne vjeruje da će ovog vikenda doći do sporazuma među članicama EU-a.
"Još uvijek pregovaramo. Naša je pozicija jasna. Spremna sam ostati cijeli vikend, ali će vjerojatno trebati novi izvanredni samit", izjavila je Frederiksen prije početka drugog dana izvanrednog samita na kojem čelnici EU-a pokušavaju postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Dodala je da ne zna kada bi novi samit mogao biti sazvan.
Danska, Austrija, Švedska i Nizozemska inzistiraju na tome da izdvajanje za europski proračun ne smije prelaziti jedan posto bruto nacionalnog dohotka.
Češki premijer Andrej Babiš poručio je na Twitteru da "možemo ići ravno doma ako skupina od četiri bogate zemlje nastavi inzistirati na tome". Sedmogodišnji proračun od jedan posto BND značio bi 75 milijardi eura manje u odnosu na prijedlog Michela.
Podloga za raspravu bio je prijedlog Michela, koji je prošli tjedan predložio proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.