Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje organizirat će brojna događanja da bi se o hrvatskome jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga nacionalnog identiteta, govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika, najavljuju iz IHJJ.
Znanstvenici s IHJJ-a održat će više predavanja o hrvatskome jeziku, a sudjelovat će i na nekoliko panel-rasprava o izazovima modernoga hrvatskoga jezika.
Tako će, napominje se, u organizaciji Dubrovačkih knjižnica Domagoj Vidović održati u Dubrovniku predavanje "O dubrovačkim imenima i prezimenima", Lana Hudeček i Milica Mihaljević održat će u Samoboru predavanje "Muško i žensko u hrvatskome jeziku", a Goranka Blagus Bartolec i Ivana Matas Ivanković predavanje "O velikom i malom slovu".
Željko Jozić, Lana Hudeček i Milica Mihaljević sudjelovat će na dvama okruglim stolovima o hrvatskome jeziku: u Mostaru i Đakovu.
IHJJ naglašava da će osobitu pozornost ove godine posvetiti položaju hrvatskoga jezika u Europskoj uniji te će na inicijativu zastupnice u Europskome parlamentu Ruže Tomašić ravnatelj Instituta u Bruxellesu sudjelovati na sastanku o pitanju položaja hrvatskoga jezika u institucijama Europske unije.
Dani otvorenih vrata IHJJ od 9. do 13. ožujka
U Mjesecu hrvatskoga jezika Institut će tradicionalno održati i Dane otvorenih vrata od 9. do 13. ožujka, kada će ugostiti brojne škole te za učenike i njihove profesore pripremiti posebna predavanja o hrvatskome jeziku.
Na samome kraju Mjeseca hrvatskoga jezika Institut će predstaviti prošlogodišnja knjižna izdanja i novi jezični portal na adresi jezik.hr na kojemu će se naći svi važni jezični izvori Instituta, uz brojne korisne informacije o hrvatskome jeziku i jezične igre. Uz dnevne tiskovine objavit će i besplatnu knjižicu "101 najčešća pogreška u hrvatskome jeziku".
Kao odjek Mjeseca hrvatskoga jezika u sklopu manifestacije Dioniz 2020. u Osijeku će biti izvedena predstava o hrvatskim osobnim imenima nastala u suradnji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na temelju institutskoga "Rječnika suvremenih hrvatskih osobnih imena".
Na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor proglasio je 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na "Misal po zakonu rimskoga dvora" iz 1483. godine, prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku i glagoljičnim pismom.
Mjesec hrvatskoga jezika, napominje IHJJ, počinje materinskim jezikom, temeljem jezičnoga identiteta, ali i hrvatskom glagoljicom, temeljem hrvatskoga pismenoga identiteta jer je glagoljica prvo pismo kojim su Hrvati prije više od tisuću godina zapisivali riječi materinskoga, hrvatskoga jezika.