Dok Europska komisija lobira za porast doprinosa u iznosu od 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), fiskalno konzervativne zemlje poput Njemačke, Austrije i Nizozemske spremne su dati maksimalno 1 posto BND-a.
„Ako dođe do predstavljanja ovog prijedloga, nećemo ga podržati, a vjerujem da to neće učiniti ni druge države neto-uplatiteljice“, rekao je Kurz austrijskom radiju Oe1, referirajući se na skupinu zemalja koje u proračun uplaćuju više novca, nego što ga dobivaju natrag kroz fondove.
Međutim, konzervativni austrijski čelnik dodao je da pregovori još traju.
„Nadam se da će nam biti predstavljen novi prijedlog koji ćemo biti u mogućnosti prihvatiti“, rekao je Kurz.
Odlaskom neto-uplatiteljice Velike Britanije iz Europske unije, proračun se smanjuje, a istodobno se pojavljuju novi prioriteti poput migracija i klimatskih promjena.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sazvao je samit čelnika EU-a za 20. veljače, kako bi se dogovorio novi zajednički budžet za 2021 – 27. godinu.
Michel bi se sljedeći tjedan trebao sastati sa 16 čelnika zemalja i vlada, uključujući i Kurza, i s njima zasebno razgovarati na temu višegodišnjeg financijskog okvira.
U subotu se u Portugalu održava sastanka skupine Prijatelja kohezije, među kojima je Hrvatska, koje se protive smanjenju kohezijskih sredstava u u jeku intenzivnih razgovora o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a.
Taj sasanak u gradu Beju je sazvao portugalski premijer, a sudjeluju i premijeri Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske, predsjednik Cipra te povjerenik Europske komisije za proračun i administraciju Johannes Hahn i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira.
Sudionici samita, među kojima hrvatski premijer Andrej Plenković, razmotrit će ranije predloženi iznos Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027. i prioritete pojedinih zemalja.