Panel je održan u sklopu energetske konferencije “Energetika 2020. - Green New Deal za Hrvatsku”, u organizaciji Jutarnjeg lista i PwC Hrvatska, a naglasak rasprave bio je na Europskom zelenom planu, koji je nedavno predstavila Europska komisija i kojim se u sljedećih 10 godina želi mobilizirati najmanje tisuću milijardi eura ulaganja u području zaštite okoliša i klime.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je da promjena paradigme koja se dogodila objavom Zelenog plana za malu i otvorenu ekonomiju poput Hrvatske predstavlja fenomenalnu šansu. Pritom pojašnjava da dosadašnji način funkcioniranja europskog i svjetskog gospodarstva nije dopuštao onima koji kaskaju, poput Hrvatske koja trenutno ostvaruje 63 posto prosječnog BDP-a po stanovniku EU-a, da ubrzaju svoj put.
S druge strane, ovakvom agendom mala, otvorena ali i fleksibilna ekonomija, što Hrvatska pokušava biti, može učiniti nekoliko koraka brže od velikih sustava i na način da se kroz sve strateške dokumente i akcijske planove jednostavno integrira "zelena priča", uz dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj, ističe Ćorić.
"Za malu i otvorenu ekonomiju upravo Operativni plan 2021. - 2027. je fenomenalna šansa da idemo u smjeru financiranja projekata programa i dekarbonizacije", kazao je ministar, ističući i da Hrvatska s postojećom strukturom ekonomije predstavlja "savršenu platformu za dekarbonizaciju", no kako je to proces u kojem trebamo biti brzi.
"Trebamo shvatiti da je ovo igra koju moramo igrati od jučer, najkasnije danas, sutra je kasno", rekao je Ćorić, pojasnivši da neki druge zemlje već sada "planiraju i igraju u tom smjeru".
Kaže i da je Zeleni plan za Europu horizontalna agenda koja nosi potpunu promjenu paradigme funkcioniranja europskog gospodarstva, napominjući da to znači ne samo promjene za energetski sektor, već svi trebaju slijediti isti smjer, primjerice i sektor poljoprivrede i prometa i građevinarstva.
Ćorić poručuje da je borba protiv klimatskih promjena prije svega pitanje hoće li svijet za 100 godina izgledati kao danas ili neće. "To je borba koja nema alternativu", naglasio je Ćorić, ilustrirajući to primjerom da se nečija kuća, koja je sad prvi red do mora, za 50 godina nađe pod morem.
"Smjer borbe protiv klimatskih promjena, i dekarbonizacije u kontekstu te borbe nema alternativu, a na nama je da se što je prije moguće tom smjeru prilagodimo", poručio je ministar, dodajući i da je u Strategiji energetskog razvoja RH definitivno prepoznato ono što se i Zelenim planom definira kao smjer kojim se treba kretati europsko i svjetsko gospodarstvo.
Međutim, Ćorić napominje i da u ovom trenutku na razini Europe ne postoji homogen stav i jasna ideja što će nova paradigma donijeti, a kako Europska komisija treba postaviti elemente i jasan regulatorni okvir da Zeleni plan bude provediv, pri čemu izazov za pojedine zemlje predstavljaju i financije.
Predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon istkanuo je na panelu da Zeleni plan ne predstavlja prijetnju već priliku za poslovanje te najveće hrvatske energetske kompanije. Napominje i kako je u budućnosti u Hrvatskoj potreban optimalan energetski miks, a Fasimon vjeruje da će proizvodi Ine bio njegov dio.
"U suprotnom, ne bi se transformirala rafinerija u Sisku, kao što ne bismo ni donijeli konačnu odluku o ulaganju u riječku rafineriju", poručio je Fasimon.
Predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva (PPD) Pavao Vujnovac ustvrdio je da je dekarbonizacija vrlo kompliciran proces koji zahtijeva velike investicije, pri čemu između ostalog kaže da ako želimo dekarbonizaciju moramo podržavati izgradnju plinskih elektroenergetskih sustava, napominjući da trenutno korištenje plina za proizvodnju struje realno ne predstavlja ekonomičnu investiciju.