Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potpisali su u petak, 24. siječnja sporazum o povlačenju, a nešto kasnije isti dan u Londonu taj dokument potpisao je i britanski premijer Boris Johnson.
Europski parlament (EP) će u srijedu, 29. siječnja, u 18 sati na plenarnoj sjednici u Bruxellesu glasati o sporazumu o izlasku Velike Britanije iz EU-a. Za izglasavanje je potrebna obična većina zastupnika EP-a i kada ta faza završi Vijeće EU-a kroz pisanu proceduru potvrđuje sporazum koji će stupiti na snagu u petak, 31. siječnja u ponoć, po srednjoeuropskom vremenu, što je 23.00 po britanskom vremenu.
Konačno Brexit
U subotu, 1. veljače, Velika Britanija za EU postaje treće zemlja, ali u stvarnosti malo se toga mijenja jer je sporazumom o razdruživanju predviđeno prijelazno razdoblje koje traje do kraja ove godine i tijekom kojeg će Ujedinjena Kraljevina nastaviti primjenjivati zakone i propise EU-a. Tijekom prijelaznog razdoblja dvije će strane pokušati ispregovarati sporazum o budućim odnosima.
Iz Europskog parlamenta odlaze 73 britanska zastupnika i umjesto njih dolazi 27 zastupnika iz 14 zemalja članica. Hrvatska je među zemljama koje će imati veći broj zastupnika, 12 umjesto dosadašnjih 11, a 12. zastupnica bit će Romana Jerković iz SDP-a. Najviše novih zastupnika dobivaju Francuska i Španjolska, svaka po pet.
Europski parlament se tako smanjuje za 46 zastupnika sa 751 na 705. Tih 46 mjesta ostavljeno je za neka buduća proširenja.
Mijenja se i brojčani odnos među strankama u Europskom parlamentu. Najveća skupina, Europska pučka stranka dobiva pet novih zastupnika, drugi po redu socijalisti i demokrati gube 6 mjesta.
Najviše gubi liberalna skupina Renew Europe, koja ostaje bez 11 zastupnika, zatim Zeleni čiji se klub smanjuje za sedam zastupnika. Tri zastupnička mjesta dobiva zastupnički klub Identitet i demokracija (ID), koji okuplja nacionalističke, populističke i euroskeptične stranke. U toj skupini djeluju talijanska Liga, francuska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, njemački Alternative fuer Deutschland. ID je sada pretekao Zelene i postaje četvrti zastupnički klub po brojnosti.
Tužba Slovenije protiv Hrvatske
Sud EU-a, sa sjedištem u Luxembourgu, proglasit će u petak, 31. siječnja smatra li se nadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.
Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.
Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, objavio je 11. prosinca 2019. mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj. Međutim, njegovo mišljenje ne obvezuje Sud i teško se na osnovu toga može nazrijeti kakvu će odluku Sud donijeti. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u približno polovici slučajeva.
Nezavisni odvjetnik Pikamae smatra da sa stajališta prava EU-a, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovensko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.
Ako se Sud proglasi nenadležnim, postupak se automatski obustavlja. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim uslijedila bi rasprava o meritumu slovenske tužbe. Odluke Suda EU-a su konačne i na njih nema žalbe.
Prijatelji kohezije
Portugalski premijer Antonio Costa pozvao je čelnike zemalja neformalne skupine Prijatelji kohezije na sastanak u Lisabon, u subotu, 1. veljače kako bi još jednom potvrdili svoje protivljenje smanjivanju kohezijskih sredstava u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021.-2027.
Na samitu u Pragu, 5. studenoga 2019. predstavnici 17 zemalja članica EU-a, okupljenih u neformalnoj skupini Prijatelji kohezije, zatražili su da se u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. zadrži isti iznos kohezijskih sredstava kao do sada, da se zadrži ista razina nacionalnog udjela u sufinanciranja projekata, da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata te da se ukinu svi rabati na koje imaju pravo neke od najbogatijih članica.
Skupinu čini 17 zemalja članica: Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Španjolska, Italija, Portugal i Grčka. Sve one dobivaju više iz europskog proračuna nego što uplaćuju.
Sastanak se održava usred intenzivnih razgovora o novom sedmogodišnjem proračunu. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sazvao je izvanredni samit 27 zemalja članica za 20. veljače kako bi se pokušao postići kompromis između Prijatelja kohezije s jedne strane i zemalja koje žele smanjiti europski proračun i istodobno veći dio toga smanjenog proračuna usmjeriti na nove prioritete poput borbe protiv klimatskih promjena, a na štetu kohezijske i poljoprivredne politike. VFO će uvelike odrediti kakva će Europska unija biti u sljedećih desetak godina i stoga se ovdje radi o ključnom izazovu EU-a u trećem deseteljeću stoljeća.
Predsjednici parlamenata zemalja zapadnog Balkana
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković sudjelovat će u utorak, kao gost predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija i kao predsjednik parlamenta zemlje predsjedateljice na sastanku s predsjednicima parlamenata šest zemalja zapadnog Balkana - Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Oni će se sastati s čelnicima zastupničkih klubova Europskog parlamenta te s članovima radne skupine za zapadni Balkan Odbora za vanjsku politiku.
U ponedjeljak se sastaje Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo kojim će predsjedati hrvatska ministrica Marija Vučković, a u utorak Vijeće za opće poslove kojim će predsjedati državna tajnica Andreja Metelko Zgombić.