Program "Europske snage solidarnosti" nova je inicijativa Europske unije (EU) kojom se mladima otvaraju mogućnosti volontiranja ili rada u svojim zemljama ili u inozemstvu na projektima koji su od koristi zajednicama i ljudima diljem Europe, te da samostalno provode akcije u svojim lokalnim zajednicama.
Informativni dan okupio je pedesetak predstavnika hrvatskih škola i organizacija da bi dobili relevantne informacije kako mogu, kroz program "Europske snage solidarnosti", primijeniti model volontiranja u svojim institucijama.
Sustav potpore ključan za uspjeh svakoga programa
Radi prethodnoga sustava akreditiranja postotak ugovorenosti projekata u 2019. bio je gotovo 100 posto za područje volontiranja, a za 2020. školama i organizacijama iz Hrvatske na raspolaganju je više od milijun i pol eura.
Tajnu uspjeha programa EU-a, posebice programa "Erasmus+" i programa "Europske snage solidarnosti", čini pak sustav potpore volonterima i volonterskim organizacijama, jer bez sustava potpore nijedan program ne može biti uspješan, istaknula je u pozdravnom govoru pomoćnica ravnateljice Agencije za mobilnost i programe EU-a Sanja Posavec.
U opuštenoj atmosferi u dijelu programa pod nazivom "Inspiracijski café" sudionici su razgovarali s uspješnim korisnicima programa i razgledali štandove sa zanimljivim, opipljivim rezultatima njihovih projekata, odnosno aktivnostima koje međunarodni volonteri provode u školama.
Među njima bila je i magistra kroatologije Poljakinja Patrycja Pieniazek, koja je podsjetila da su znanstvena istraživanja pokazala kako volontiranje pozitivno utječe na zdravlje, društvene veze te uspješniju karijeru pojedinaca. Pieniazek je prije nekoliko godina došla volontirati u zagrebačku udrugu O.A.Z.A., sada je asistentica za pisanje projekata i htjela bi ostati u Hrvatskoj i motivirati mlade na više volontiranja jer, smatra da društveno koristan rad pomaže razvoju zajednice i osobnom rastu.
Volontiranje još nije jako popularno u Hrvatskoj
Primijetila je da u Hrvatskoj ljudi često volontiraju zato što, nažalost, nemaju posao pa im je volontiranje način da se izbore za radnu poziciju na mjestu gdje volontiraju ili da steknu vrijedan upis u životopis”, dodavši da ni u njezinoj rodnoj Poljskoj kultura volontiranja nije još toliko prisutna kao, primjerice, na zapadu.
Pieniazek je ocijenila kako za to postoje različiti razlozi - povijesni jer je u socijalističkoj Poljskoj zaustavljen razvoj civilnoga sektora, ekonomski kao što je težnja za podizanjem vlastitoga životnog standarda, a tek nakon toga odgovaranje na društvene potrebe, te društveni poput niske svijesti o mogućnosti društveno korisnog rada u neprofitnim organizacijama.
Smatra da programi "Erasmus+" i "Europske snage solidarnosti" bitno pridonose afirmaciji volontiranja kao društvene vrijednosti. Tako je, istaknula je, i Udruga O.A.Z.A upravo zahvaljujući tim programima postala zanimljiva mnogim međunarodnim volonterima iz cijele Europe, koji su pokazali interes za Oazine aktivnosti na području edukacije djece o zaštiti prirode, održivog razvoja i tolerancije.
Opći cilj programa "Europske snage solidarnosti" jest povećati sudjelovanje mladih i organizacija u pristupačnim i visokokvalitetnim aktivnostima solidarnosti kao sredstvu za doprinos jačanju kohezije, solidarnosti i demokracije u Europi, istodobno odgovarajući na društvene izazove, uz poseban napor u području promicanja socijalne uključenosti.
To ciljevi postižu se kroz volontiranje, stažiranje, zaposlenje, projekte solidarnosti i aktivnosti umrežavanja radi podizanja kvalitete i potpore.
U Republici Hrvatskoj za provedbu programa "Europska snaga solidarnosti" zadužena je Agencija za mobilnost i programe EU. Područje volontiranja temelji se na Europskoj volonterskoj službi (EVS) koja je prethodno bila dio programa "Erasmus+".