Jordanski kralj, kojeg neki smatraju najutjecajnijim muslimanskim čelnikom na svijetu, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu poručio je kako "mirniji svijet nije moguć bez stabilnog Bliskog istoka, a da stabilni Bliski istok nije moguć bez mira između Palestinaca i Izraelaca", što je popraćeno pljeskom iz redova svih političkih grupacija.
"Što će se dogoditi ako svijet odustane od rješenja s dvije države", upitao je Abdulah II. koji se smatra 41. po po redu potomkom proroka Muhameda.
Riječ je o rješenju koje su dugo zagovarale svjetske sile, a predviđa neovisnu palestinsku državu uz Izrael na Zapadnoj obali, u istočnom Jeruzalemu i Gazi.
"Zagovornici jedne države danas govore o nezamislivom - jednoj državi sa strukturalnim nejednakostima i Palestincima kao građanima drugog reda", kazao je jordanski kralj koji je već bio gost Europskog parlamenta u četiri navrata.
Jordan je važan partner EU-a na svjetskoj, regionalnoj i bilateralnoj razini, posebice zbog svoje uloge održavanja stabilnosti u regiji i zagovaranja međureligijskog dijaloga na Bliskom istoku.
"Prije pet godina sam stajao u ovom domu i govorio o opasnostima ako ne napredujemo po pitanju mira. Sada moram reći da su opasnosti narasle. Ilegalno naseljavanje se nastavlja, kao i nasilje i ignoriranje međunarodnog prava", rekao je o situaciji u Izraelu i Palestini.
Govoreći i o nedavnoj eskalaciji sukoba između Irana i SAD-a nakon ubojstva moćnog iranskog generala Kasema Sulejmanija, Abdulah II. je pitao EP "što će se dogoditi ako se idući put neka od strana ne suzdrži" i dođe do masovne eskalacije koja bi ugrozila cijelu regiju i cjelokupnu svjetsku ekonomiju.
Osvrnuo se i na Irak, podsjetivši da je ta država dom 12 posto dokazanih rezervi nafte, ali i dom 40 milijuna ljudi koji desetljećima pate zbog ratova, sankcija, sektaških sukoba i terorizma.
"Danas njihova budućnost ovisi o krhkom miru", rekao je kralj koji svoju državu na službenim stranicama naziva "mirnom kućom u problematičnoj četvrti".
Naglasio je i da je Sirija i dalje "talac globalnih rivaliteta" i da ona "više nije tema novinskih članaka, a patnja tamošnjeg naroda daleko od očiju", no da je sirijska kriza daleko od svog završetka.
"Posljednjih mjeseci u Siriji je iz svojih domova izbjeglo pola milijuna ljudi. Želi li itko u ovom dom još jednu izbjegličku krizu?", upitao je parlamentarce u svom govoru održanog na engleskom jeziku.
Svoj osvrt na mnogobrojne krize koje okružuju njegovu državu završio je s Libijom, upozorivši da postoji mogućnost da ona postane nova Sirija, "samo bliža kontinentu koju nazivate domom".
"Što i ako arapske vlade ne uspiju stvoriti 60 milijuna radnih mjesta koja će naši mladi trebati u narednim godinama? Hoće li taj neuspjeh stvoriti plodno tlo za regrutaciju ekstremističkih skupina?", pitao je Abdullah II.
"Danas je teško biti strpljiv u svijetu koji ne usporava. No više nego ikada nam treba strpljiva politika. Svi imamo odgovornost dugoročno štititi ljude", zaključio je jordanski kralj svoj kratki govor u Strasbourgu.
Zastupnici u Europskom parlamentu su na plenarnoj sjednici u utorak raspravljali o stanju u Iraku, Iranu i Libiji i pozvali EU da pomogne spriječiti eskalaciju napetosti.
Europarlamentarka Željana Zovko (HDZ/EPP) u raspravi je pozvala je EU da posreduje u nastalom stanju.
"Prošle sam godine posjetila Bagdad s izaslanstvom Odbora za vanjske poslove i neizmjerno me rastužuje kada vidim da je uništen i taj krhki mir koji je postojao. Moramo pomoći kroz diplomatske kanale! Pozivam Visokog predstavnika da učini sve kako bismo pokazali da je Europska unija medijator u ovoj zaista zabrinjavajućoj situaciji", rekla je Zovko u raspravi.
Tonino Picula (SDP/S&D), također čan Odbora za vanjsku politiku EP-a, upozorio je da je potrebno de-eskalirati stanje.
"Temeljna poruka treba biti poziv na de-eskalaciju sukoba i suzdržavanje od jednostranih akcija jer imaju multiplicirajući utjecaj na regionalnu, ali i na globalnu sigurnost", rekao je Picula i upozorio da je "ubojstvo generala Sulejmanija, bez obzira na njegovo djelovanje povezano sa zločinima s brojnim žrtvama, otvorilo pandorinu kutiju s nesagledivim posljedicama".
Glede stanja u Libiji Picula je ocijenio da "sporazum Libije i Turske direktno krši međunarodne zakone o moru i suverenitet trećih zemalja".
U Libiji se vodi sukob između međunarodno priznate vlade nacionalnog jedinstva (GNA) i protivničkih snaga (LNA) koje vodi maršal Halifta Haftar.
Turska je prošlog tjedna objavila da je počela slati svoje vojnike u LIbiju u skaldu sa posarzumom s GNA.
Moskva s druge strane opovrgava upletenost, no Ankara tvrdi da 2500 ruskih plaćenika pomaže suparniku, generalu Haftaru koji osim toga ima podršku Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.
Erdogan i Putin u srijedu su izrazili podršku održavanju međunarodne konferencije o Libiji u siječnju u Berlinu pod okriljem Ujedinjenih naroda.
"Turska, formalno NATO saveznik, s Rusijom opet dogovara akcije u našem neposrednom susjedstvu", rekao je Picula i ocijenio da istovremeno "članice EU još uvijek ne uspijevaju pronaći zajedničku politiku prema Libiji".
"Naša politika prema Libiji ne može se ni svesti samo na migracijsku politiku. EU i geopolitička Komisija moraju preuzeti aktivniju i produktivniju ulogu, osobito u neposrednom susjedstvu. Berlinski proces i suradnja s UN-om su put kojeg treba podržati", poručio je Picula.
Generala Kasema Sulejmanija, zapovjednika elitnih snaga Kudsa u sklopu Iranske revolucionarne garde, ubile su u napadu dronom početkom siječnja američke snage u Iraku, a Pentagon je potvrdio da je ubijen "po nalogu predsjednika".
Nezavisni eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić u raspravi je odgovornost za eskalaciju napetosti pripisao Sjedinjenim Državama i prozvao Washington za vođenje "arogantne" vanjske politike.
"Arogantnim" je nazvao i američko "osuđivanje Europe unije zato što ne želi pomoći u tom napadu".
Napad u Iraku učinjen je "kako bi se izbjegla rasprava u Kongresu" o opozivu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ustvrdio je Sinčić.