U drugi krug predsjedničkih izbora, koji se održavaju 5. prosinca ulaze Milanović te HDZ-ova Grabar-Kitarović.
Milanović je osvojio 29,55 glasova, iza njega je Kolinda Grabar-Kitarović sa 26,65 posto, dok je nezavisni kandidat Miroslav Škoro osvojio 24,43 posto. Za Mislava Kolakušića glasalo je 5,87 posto, dok je Dario Juričan osvojio 4,61 posto glasova.
Analizirajući te izborne rezultate, Puhovski je ustvrdio da su oni pokazali snagu dvaju tradicionalno najjačih stranaka u Hrvatskoj - HDZ-a i SDP-a.
"Izbori su pokazali da se radi o sučeljavanju stranaka. SDP je iznad svih očekivanja uspio postići dobre rezultate svoga kandidata u prvom krugu, iznad onoga što su pokazivale predizborne ankete", kazao je.
Smatra da je HDZ-ova stranačka mašinerija nalošiju kandidatkinju uspjela progurati u drugi krug izbora.
"Milanović je formalno pobjednik prvog kruga izbora, ali njegov rezultat nije ni izbliza takav da bi mu davao bilo kakve izglede u drugom krugu", kazao je za u razgovoru za Hinu Gjenero.
Podijeljena desnica
Glasovi desnice na ovim su izborima bili podijeljeni između Škore, koji je više glasova birača osvojio u Slavoniji, i Grabar-Kitarović, koja je više birača osvojila u Dalmaciji, složili su se politički analitičari.
Činjenicu da je Grabar-Kitarović dobila najviše glasova u Dalmacijiji, Bagić objašnjava time da je taj dio Hrvatske tradicionalno vrlo lojalan HDZ-u bez obzira na to što se događalo i koja je struja vladala HDZ-om.
"Slavonija je nešto manje lojalna i u više su navrata birači desnog spektra tražili neku alternativu HDZ-u. Slavonija je u tom smislu dinamičnija i politički pluralnija od Dalmacije", kazao je.
Gjenero smatra su za loš rezultat Grabar-Kitarović u Slavoniji odgovorni problemi koje HDZ ima na tom području, a pogotovo u Osječko-baranjskoj županiji.
Na pitanje kome će u drugom krugu ići glasovi Miroslava Škore, analitičari Gjenero i Puhovski složili su se da će se većina njih preliti kandidatkinji HDZ-a, što će joj u konačnici, donijeti pobjedu.
"Škorini glasovi, u omjeru dva prema jedan, ići će Grabar-Kitarović, dok će jedna trećina birača odustati od izlaska na izbore, što će biti dovoljno da ona, kako se sada čini, pobijedi u drugom krugu", ustvrdio je Puhovski.
Gjenero je ustvrdio da će glavnina tih glasača procijeniti da je racionalno glasati za Grabar-Kitarović. On i Bagić, međutim, smatraju, da će jedan malen dio glasova otići i Zoranu Milanoviću.
Međutim, Gjenero procjenjuje da, iako Milanović u drugi krug predsjedničkih izbora ulazi s formalnom prednošću, ima lošu ishodišnu poziciju.
Pobjedu Grabar-Kitarović, iako je slabija na izborima 2014. godine, predviđa i Puhovski, koji tvrdi da je ipak daleko od toga da bude poražena.
Bagić je pak ustvrdio, da veće šanse za pobjedu u 2. krugu izbora, iako će jedan dio Škorinih glasova ići Grabar-Kitarović, ima njezin protukandidat Milanović.
"Matematički gledano, Grabar-Kitarović ima bolju startnu poziciju, ali psihološki i politički bolju poziciju ima Milanović jer ima pozitivan trend, dok ona ima negativni i gubitnički trend. On ima šansu pobijediti ako uspije mobilizirati nove birače", ocijenio je.
Juričan moralni pobjednik izbora, Kolakušić gubitnik
Rezultat predsjedničkog kandidata Darija Jurčana, koji je u svojevrsnoj antikampanji, u kojoj se predstavljao kao Milan Bandić, zagovarao borbu protiv korupcije, ocijenio je uspjehom.
"Njemu ionako nije bio cilj osvojiti glasove, nego skrenuti pozornost javnosti na korupciju kao strukturni problem hrvatskog društva i zagovarati načelo nulte tolerancije prema korupciji. Ne čini mi se da je itko ikada od boraca za nultu toleranciju korupcije u Hrvatskoj poručio takav rezultat", kazao je Gjenero.
Unatoč tomu što nije prešao prihološku granicu od 5 posto, Juričana je nazvao moralnim pobjednikom izbora.
Rezultat nezavisnog Mislava Kolakušića, koji je osvojio nešto ispod šest posto glasova, sociolog Bagić objasnio je time što se taj kandidat "ispuhao i nije ponudio ništa novo".
"Mislim da je ovo njegov zaslužen politički kraj s obzirom na to da se nije ozbiljno bavio politikom, nego je smatrao da je spasitelj kojeg ljudi sami trebaju prepoznati i dat mu glas bez da im mora tumačiti svoja politička stajališta", ocijenio je.
Na izborima glasalo 51,15 posto birača
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, ukupno je glasovalo 1.894.526 birača, odnosno 51,15 posto.
Bagić je mišljenja da izlaznost ovisi o povjerenju birača u kandidate, kvalitetama samih kandidata i na uvjerljivosti njihovih politika, te ju je ocijenio solidnom.
"Vidjet ćemo hoće li se ponoviti veća izlaznost u drugom krugu, a to će biti ključna stvar koja će utjecati na ishod izbora", naglasio je.
Gjenero smatra da je za veću izlaznost zaslužan Juričan.
"U prvom krugu, izlaznost je veća od one prije pet godina samo zbog Juričana. Ti glasači koji su glasali za Juričana, da nije bilo takvog kandidata, ne bi izašli na izbore", ustvrdio je.