"Jedan od problema je i to što je prosječna mirovina, prema općim propisima, samo sto kuna veća od praga rizika od siromaštva. Osim toga, oko 250 tisuća umirovljenika prima mirovinu koja je bitno ispod praga rizika od siromaštva, pa je nužno mijenjati cenzuse”, rekla je Vidović na okruglom stolu „Siromaštvo osoba starije životne dobi” na Pravnom fakultetu u Osijeku.
Naglasila je kako je nužno socijalne usluge učiniti pristupačnijima i osigurati im njegu i pomoć u kući, stoga je potrebno imati na području cijele države jednako dostupne održive dugoročne programe koji mogu pomoći toj populaciji.
"Starije osobe su jedna od najranjivijih dijelova populacije i važno je da ne budu nevidljive društvu, posebice donositeljima odluka, lokalnim zajednicama i u konačnici najvišim dužnosnicima na državnoj razini", rekla je.
Ona drži da država mora osigurati zaštitne mehanizme kroz sustav socijalne skrbi i tako pomoći onima koji već jesu u siromaštvu, ali i kroz mirovinski sustav. Također smatra da svi sustavi moraju raditi puno više i jače na rješavanju tih problema koje treba prioritizirati.
Romano Kristić, pročelnik osječkog gradskog odjela za socijalnu zaštitu i umirovljenike rekao je kako činjenica da na području Osijeka živi oko 30 tisuća umirovljenika obvezuje gradsku upravu da usmjeri socijalne programe prema njima, posebice onima starijim od 65 godina.
"To činimo kroz novčane pomoći i kroz razne socijalne usluge koje im pružamo, kroz njihovo aktivno uključivanje u zajednicu, kao i kroz pokušaj što dužeg zadržavanja u njihovim domovima i življenje u obiteljskom okruženju. Ako to nije moguće onda slijedi zbrinjavanje u domovima za starije i nemoćne gdje im se pružaju usluge koje omogućuju kvalitetan način života i skrb o njima”, rekao je Kristić.
Govoreći o iskustvima s terena, zamjenica ravnatelja osječkog Crvenog križa Martina Hećimović rekla je kako starijim osobama nedostaju osnovne potrepštine za život, hrana, higijenski proizvodi, namještaj, posteljina.
"Osim toga, prema onome što smo zaključili kroz projekt „OsnaŽENA” koji provodimo više od godinu dana, njima je najveći problem usamljenost. Žele da ih netko posjećuje, žele s nekim porazgovarati jer je socijalna isključenost kod starijih zaista velika”, rekla je Hećimović.