Udruge ističu kako europski zakoni imaju izravni utjecaj na sve hrvatske građanke i građane, a samo je u ovom sazivu Hrvatskog sabora čak 42 posto zakonodavnih akata doneseno zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a, pri čemu se ni o jednom hrvatskom stajalištu na sastancima Vijeća EU-a ne raspravlja javno, a Sabor i Odbor za europske poslove ne sudjeluje u pripremi hrvatskih stajališta prije sastanaka u Vijeću EU-a.
"Takvim, zatvorenim pristupom, Vlada šalje poruku da javnost, civilno društvo, mediji i drugi dionici nemaju pravo uvida u stavove Hrvatske u Vijeću, što dodatno osnažuje percepciju EU-a kao daleke i netransparentne birokracije. Jer, kako se građani mogu uključiti u odlučivanje i utjecati na stajališta vlastite Vlade ako ih ona taji? Na žalost, takva praksa prisutna je u većini europskih zemalja.", ističu predstavnici 37 udruga u pismu.
Kako je Vijeće EU-a najmanje transparentna europska institucija, jer su dokumenti o kojima se raspravlja često tajni, ne postoje zapisnici o raspravama te se ne objavljuju stajališta država članica, finska je vlada zajedno s još devet drugih podržala non-paper sa zahtjevom za većom zakonodavnom transparentnošću Vijeća EU.
"Iskreno žalimo što im se hrvatska Vlada i još 17 zemalja članica nisu pridružili. Transparentnost je ključni prvi korak u suzbijanju prekomjernog korporativnog utjecaja, primjetnog u brojnim pregovorima Vijeća o novim propisima i direktivama", navode udruge.
Vijeće EU-a je preblizu velikom biznisu
Ističu kako u civilnom društvu raste zabrinutost da su interesi pojedinih industrija, kao što je sektor fosilnih goriva, toliko suprotstavljeni javnom interesu da bi im trebalo onemogućiti izravan pristup donositeljima odluka.
"Korporativna sponzorstva gotovo svih nedavnih predsjedavanja Vijećem EU-a, od automobila, softvera, bezalkoholnih pića ili drugih korporativnih interesa, postalo je tužnim dokazom da je Vijeće preblizu velikom biznisu".
Udruge stoga pozivaju stoga da hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a postane prvak zakonodavne transparentnosti kroz podršku non-paperu deset država članica.
To znači da se pravovremeno objavljuju dokumenti važni za donošenje zakona, da sastanci Vijeća i pripremnih tijela budu otvoreni javnosti putem online video prijenosa uz objavu zapisnika i nacionalnih stajališta, zbog što jasnijeg uvida u proces donošenja zakona.
Također, stalno predstavništvo RH pri EU trebalo bi objavljivati svoje sastanke s lobistima i da Hrvatska bude inicijator rasprave o smanjenju utjecaja velikih korporacija na kreiranje europskih i nacionalnih politika, kao i svođenje poslova s lobistima industrije fosilnih goriva na minimum.
Članice EU-a trebale bi objavljivati prijedloge nacionalnih stajališta o novim zakonima i politikama EU-a prije rasprave na sastancima Vijeća, zato da bi javnost i nacionalni parlamentarni zastupnici imali bolji nadzor nad europskim poslovima.
"Hrvatska Vlada mogla bi pokazati vodstvo i preuzeti tu obavezu čim prije. Sve bi vlade država članica trebale preuzeti svoj dio odgovornosti za sporazume postignute u Bruxellesu, u javnosti često predstavljene kao nametnute od briselske administracije", poručuju udruge koje očekuju hitnu akciju radi smanjenja demokratskog deficita u djelovanju Vijeća EU-a.