Pravila kojima je cilj provoditi strogu proračunsku disciplinu iznjedrena su u jeku financijske krize i treba ih ažurirati, smatra taj bivši talijanski premijer iz redova lijevog centra.
"Danas imamo nove izazove: borbu protiv klimatskih promjena i opasnost sporog gospodarskog rasta i niske inflacije na duže razdoblje", kazao je Gentiloni za Sueddeutsche Zeitung.
Europski Pakt o rastu i stabilnosti nalaže da udio proračunskog deficita opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) ne smije prelaziti 3% deficita s kraja prethodne financijske godine te da udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60% BDP-a na kraju prethodne financijske godine.
Neke su zemlje to postigle uz vrlo stroge mjere štednje ili u povoljnim ekomomskim okolnostima, dok ostale zaostaju i gomilaju goleme dugove.
Kritičari, među kojima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, sve su glasniji u ocjenama da je zemljama potrebno više "fleksibilnosti" i da treba malo "više otvoriti novčanik" kako bi potaknuli rast i preokrenuli negativne ekonomske pokazatelje.
Gentiloni je najavio "konzultacije" zagovornika i protivnika pravila fiskalne politike kojima se do sada nastojalo korigirati prekomjerne proračunske deficite ili prekomjerne javne dugove kako bi u drugoj polovici 2020. na stolu bili neki konkretni prijedlozi.
Njegova Italija je kao jedna od uvelike zaduženih zemalja glasna protivnica sadašnjih proračunskih pravila. No, pozivi Italije za reformom tih pravila nailaze na žestoki otpor bogatijih članica EU-a koje optužuju Rim za prekomjernu potrošnju.