Europske zemlje zauzele su osam od 10 vodećih mjesta na ljestvici zemalja koje nude najbolje uvjete za online trgovinu, izvijestio je UNCTAD u godišnjem istraživanju o internetskoj trgovini.
Internetska prodaja generirala je 2017. godine prihode od ukupno 3.900 milijardi dolara, što je predstavljalo povećanje od 22 posto u odnosu na godinu ranije, navode u UNCTAD-u.
Njihovo izvješće obuhvaća ukupno 152 zemlje a mjeri uvjete za internetsku trgovinu prema udjelu građana koji se služe Internetom. Kriteriji uključuju i udio građana s računom u financijskoj tvrtki odnosno kompaniji za mobilna plaćanja, te sigurnost servera i pouzdanost poštanskih usluga i infrastrukture.
Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću UNCTAD-a zauzela 27. mjesto, s ukupnom vrijednošću indeksa od 84,3 boda, od maksimalnih 100. U prošlogodišnjem je izvješću zauzela 32. mjesto.
Glavni je razlog poboljšanog plasmana veći udio građana koji koriste Internet - njih 75 posto, u usporedbi sa 67 posto u prošlogodišnjem izvješću.
Poboljšana je i pouzdanost poštanskih usluga i infrastrukture, iskazana u 91 bodu u ovogodišnjem izvješću, šest više nego u onom iz 2018. godine.
Udio građana s bankovnim računom nije se značanije promijenio kao ni sigurnost internetskih servera, iskazana ocjenom od 85 bodova.
Nizozemska potvrdila vodeću poziciju
Nizozemska je u ovogodišnjem izvješću potvrdila prvo mjesto na ljestvici zemalja s najboljim uvjetima za trgovinu putem Interneta. Na drugom je mjestu Švicarska, koja je time poboljšala plasman za jedno mjesto u odnosu na prošlogodišnje izvješće.
Na četvrtom je Finska, na petom Velika Britanija. Slijede Danska, Norveška, Irska i Njemačka na šestom, sedmom, osmom i devetom mjestu. U UNCTAD-u posebno ističu napredak Njemačke koja je u prošlogodišnjem izvješću zauzela 16. mjesto.
Među 10 vodećih samo su dvije zemlje izvan Europe - Singapur na trećem i Australija na desetom mjestu, dodaju.
Island, Novi Zeland i Švedska ispali su iz skupine 10 vodećih zemalja po uvjetima za internetsku trgovinu zbog slabijeg rezultata u kategoriji internetskih servera i smanjene pouzdanosti poštanskih usluga. U Švedskoj se smanjio i broj građana koji koriste Internet, primjećuju u UNCTAD-u.
Digitalni jaz između razvijenih i nerazvijenih
U skupini zemalja u razvoju najbolje su plasirane azijske zemlje, koje spadaju u kategoriju zemalja sa visokim i višim srednjim dohotkom, ističu u UNCTAD-u.
Na drugom kraju spektra najslabije razvijene zemlje zauzimaju 18 od 20 mjesta u donjem dijelu ljestvice, dodaju.
"Naš indeks B2C pokazuje stvaran i zabrinjavajući digitalni jaz između razvijenih i zemalja u razvoju", konstatira ravnateljica UNCTAD-ova odjela koji je izradio izvješće Shamika N. Sirimanne.
Tako u nekih šest do sedam europskih zemalja više od 80 posto građana koji se služe Internetom kupuje online a u većini zemalja s niskim odnosno nižim srednjim dohotkom njihov je udio niži od 10 posto, dodaje.
"Treba hitno pomoći slabije pripremljenim zemljama da poboljšaju infrastrukturu i izgrade povjerenje među stanovništvom", zaključuje Sirimanne.
"U protivnom će njihove kompanije i građani propustiti prilike koje digitalno gospodarstvo pruža. Ujedno će biti slabije pripremljeni za razne izazove", naglašava.