Čelnici zemalja zapadnog Balkana raspravljali su u nedjelju o konkretnim koracima poticanja zajedničkog projekta regionalnog tržišta, nedugo nakon što je Europska unija odbila otvoriti pregovore o pristupanju EU-u sa Skopljem i s Tiranom.
Za uspostavu "malog Schengena" neophodno je donijeti niz mjera, propisa i zakona kako bi se ostvarile ideje koje su u Ohridu predstavili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, makedonski premijer Zoran Zaev i albanski šef vlade Edi Rama.
Zaev je novinarima objasnio kako akcijski plan predviđa cjelodnevni rad granica i kretanje samo s osobnom iskaznicom između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, omogućavanje uvjeta poput brzih voznih trakova za kamione na graničnim prijelazima, te mjere za uzajamno priznavanje svih dokumenata za hranu i veterinu, u cilju mobilnosti robe, ljudi, kapitala usluga, te svega što "znače četiri temeljne europske slobode".
On je rekao da je razrađen "konkretan plan" kako da se uzajamno priznaju diplome između Srbije, Severne Makedonije i Albanije, tako da "domaći i inozemni ulagači imaju kompletnu sliku" o kadrovskoj strukturi u regiji.
"To će otvoriti nove perspektive i novo poglavlje za regiju. Mislim da će svi prigrliti ovu inicijativu jer upravo ona nas čini većim faktorom pred europskim zemljama”, ocijenio je Zaev.
Vučić je novinarima rekao da u tim dogovorima i inicijativi nema pandana nekadašnjoj Jugoslaviji, te da će se "za manje od dvije godine vidjeti znatan postotak rasta investicija u sve tri zemlje", jer će "zajednički kreirati novi ambijent".
"Nema tu nikakvih 'Jugoslavija', već samo boljeg života za sve naše građane, da se lakše kreću, lakše žive, i da imamo ozračje normalnosti, a ne sukoba i mržnje", rekao je Vučić.
On očekuje da će već do kraja ove godine građanima Srbije i Albanije biti omogućeno putovanje u oba smjera samo uz osobnu oskaznicu.
Rama je sugerirao kako bi u "mali Schengen" "trebalo uključiti i Kosovo, na ravnopravan način i na legalnim osnovama".
On očekuje da Kosovo na sljedećem sastanku u Draču bude predstavljeno kao i ostale države regije.
BiH, Crna Gora i Kosovo preferiraju Europsku uniju u odnosu na mali Schengen
Suglasnost Vučića, Zaeva i Rame ne dijele u cjelosti drugo dvoje sudionika skupa u Ohridu - predsedajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, te ministrica gospodarstva Crne Gore Dragica Sekulić, a - sudeći po prvim reagiranjima - ni politički čelnici u Prištini.
Prema izvješćima beogradskih medija iz Ohrida, Zvizdić je naglasio kako u BiH nema konsenzusa ili konačnog stajališta o inicijativi "mali Schengen", iako je načelno opredijeljena za jačanje suradnje u regiji.
Zvizdić je istaknuo da "primaran fokus BiH ostaju europske integracije", te da će "BiH konačno stajalište donijeti sukladno svojim procedurama i "poslije ozbiljne analize" u institucijama, poslovnoj zajednici i među stručnjacima "iz oblasti koje inicijativa tretira".
Predsedajući vijeća ministara BiH je primijetio da, ako je dio inicijative brisanje granica, onda je - sa stajališta BiH - nemoguće brisanje granica koje prethodno nisu potpuno definirane.
Sekulić je izjavila da njezina zemlja svaku inicijativu mjeri kroz dva stajališta, da li ubrzava put Crne Gore ka Europskoj uniji, te koje koristi donosi crnogorskim građanima i gospodarstvu.
I Zvizdić i Sekulić su, odgovarajući na pitanje novinara da li je "mali Schengen" alternativa eurointegracijama, naglasili da za njihove zemlje "nema alternative" europskim integracijama.
Vučić i Rama odlučno su zanijekali da se ohridskom inicijativom želi zamijeniti europerspketiva zemalja regije.
S druge strane, unatoč Raminoj ideji da se na sljedećem skupu inicijativi "mali Schengen" pridruži i Kosovo, prve poruke iz Prištine nisu blagonaklone.
Vođa Demokratskog saveza Kosova (LDK) i budući koalicijski partner u kosovskoj vladi Isa Mustafa usprotivio se "mini Schengenu", ocijenivši da takve inicijative "udaljavaju zemlje zapadnog Balkana od europskih integracija" i stavljaju ih pod okrilje Euroazije kojom dominira Rusija, prenose prištinski mediji.
"To su manevri Srbije da Europskoj uniji nametne obveze za normaliziranje odnosa s Kosovom i priznavanje neovisnosti Kosova. Možda premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije imaju jasnu predstavu gde su interesi njihovih zemalja, ali to za Kosovo nije", navodi portal Kosovo Online Mustafu.
"Na prvi pogled djeluje atraktivno, ali u osnovi vode u novu Jugoslaviju - s Albanijom, a bez Hrvatske i Slovenije. To su ideje koje mi nismo podržali dok smo vodili vladu i nećemo ih podržati ni na vlasti ni u oporbi. Baš kao što ne podržavamo promjenu državnih granica Kosova", istaknuo je Mustafa.
Sljedeći sastanak inicijative zakazan je u Draču, u Albaniji, za 21. prosinca.